Usred pandemije, Hrvatsku su pogodila i dva razorna potresa koja su prouzročila značajnu materijalnu štetu te unesrećili brojne građane koji su bili prisiljeni privremeno ili trajno napustiti svoje domove. Procijenjena šteta od potresa u Zagrebu i na Banovini je oko 129 milijardi kuna što je gotovo godišnji iznos državnog proračuna. Stoga će to za građane na potresima pogođenim područjima, kao i za javne financije biti značajan izazov u godinama pred nama. Hrvatska je u procesu obnove, rekonstrukcije i revitalizacije pogođenih područja, pri čemu cilj nije samo vraćanje u prvobitno stanje, već puna transformacija u zgradarstvu uz protupotresno ojačanje i energetsku efikasnost zgrada. Cilj je graditi bolje i čvršće kako bi sutra bili otporniji na moguće nove potrese.
Programima koji su obuhvaćeni ovom sastavnicom Plana oporavka i otpornosti poticat će se cjelovita obnova zgrada i visokoučinkoviti alternativni sustavi. Posebna pažnja posvetit će se osiguravanju zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštiti od požara i rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnošću. Cilj je ove Inicijative pridonijeti valu obnove zgrada, što podrazumijeva transformaciju u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada. Obnova će uključivati stambene i nestambene zgrade, kao i zgrade javne namjene, uz uvažavanje važnosti javnog interesa za zgrade zdravstvene i odgojno-obrazovne namjene. Ulaganja u okviru Plana oporavka i otpornosti pridonijet će djelotvornijoj obnovi nakon potresa te seizmičkoj sigurnosti zgrada.
