Ispunit ćemo NPOO uz pomoć iskustva i političke volje

Vlada je u danas usvojila Prijedlog nacionalnog plana oporavka i otpornosti vrijedan 49 milijardi kuna, koji šalje Europskoj komisiji za završno usuglašavanje. Dokument na više od 1100 stranica sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Za oporavak je namijenjeno 66 posto odnosno 32,15 milijardi kuna, a za otpornost 34 posto tj. 16,5 milijardi. "Riječ je o ključnom dokumentu koji će nam omogućiti da u idućih pet godina iskoristimo više od 47 milijardi kuna za strukturne reforme i ulaganja koja će pridonijeti našem gospodarskom oporavku i učiniti nas otpornijim na buduće krize", rekao je premijer Andrej Plenković.

Otvarajući današnju, 55. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema, a posebno na Prijedlog nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji će Vlada danas usvojiti, a potom poslati Europskoj komisiji na završno usuglašavanje, te na trenutnu epidemiološku situaciju u Hrvatskoj.
 
Predstavljajući Prijedlog nacionalnog plana oporavka i otpornosti naglasio je da se radi o ključnom dokumentu koji će nam omogućiti da u idućih pet godina iskoristimo više od 47 milijardi kuna za strukturne reforme i ulaganja koja će pridonijeti našem gospodarskom oporavku i učiniti nas otpornijim na buduće krize
 
"Riječ je o ključnom dokumentu za razvoj Hrvatske, za gospodarski oporavak i za otpornost, a ujedno i za korištenje 47 milijardi kuna za provođenje strukturnih reformi i ulaganja. Bude li potrebno, mi ćemo do kraja 2023. zatražiti i zajmove u okvirnom iznosu od 3,6 milijardi eura, odnosno 27 milijardi kuna.
 
Komponente Plana oporavka i otpornosti
 
Dokument vrlo detaljno i sadržajno, na preko 1100 stranica, sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena.
 
Strukturiran je u 5 komponenti i jednu inicijativu:
 
Gospodarstvo – 26,2 milijarde kuna, ili 54% NPOO-a, s podkomponentama: Jačanje konkurentnosti gospodarstva – 12,5%, Energetska tranzicija – 10,2%, Vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom – 13,4%, Prometni sustav – 11,3%, Jačanje lanca opskrbe hranom – 2,0%, te Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma – 4,5%.
Javna uprava, pravosuđe i državna imovina – 4,36 milijardi kuna, 10% NPOO-a
Obrazovanje, znanost i istraživanje –7,5 milijardi kuna, 15% NPOO-a
Tržište rada i socijalna zaštita – 2,09 milijardi kuna, 4% NPOO-a
Zdravstvo – 2,56 milijardi kuna, 5% NPOO-a
Inicijativa: Obnova zgrada – 5,95 milajrdi kuna, 12% NPOO-a.
 
Prema našoj procjeni 66% Plana se odnosi na oporavak, ili 32,5 milijardi kuna, a 34% na otpornost, ili 16,5 milijardi kuna.
 
Gospodarski oporavak odnosi se prije svega na usmjeravanje investicija na one sektore koji kratkoročno i srednjoročno jamče ubrzan gospodarski rast, očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta i temeljna je odrednica prve komponente te inicijative za obnovu zgrada.
 
Jačanje otpornosti podrazumijeva poduzimanje reformi koje će državne institucije dugoročno učiniti učinkovitijim, racionalnijim i prilagođenijim potrebama gospodarstva i društva u cjelini i temeljna je odrednica preostalih komponenti Nacionalnoga plana.
 
U 2026. BDP bi trebao biti 17 milijardi kuna veći nego što bi bio bez Plana oporavka
 
Ujedno, osim što svaka komponenta sadrži i strukturne reforme i prateća ulaganja, ima svoje i digitalne i zelene sastavnice, pri čemu ćemo doseći zadane ciljeve o ulaganju 20% sredstava u digitalnu transformaciju i 37% sredstava u zelenu tranziciju.
 
Provedbom Plana i svih drugih programskih dokumenata u kojemu je značajan naglasak stavljen na modernizaciju gospodarstva, istraživanje u nove tehnologije i inovacije,  Hrvatska će sutra biti zelenija i digitalnija.
 
Kada je riječ o makroekonomskim učincima, želim kazati da ćemo, prema projekcijama, u 2021. godini imati realni rast BDP-a od 5,2%, umjesto 4,9% bez Plana oporavka, zatimrast od 6,6% u 2022. umjesto 5,2% te 4,1% u 2023. umjesto 2,7%, zatim 3,4% u 2024. godini, umjesto 2,5%, i  2,7% u 2025. godini, umjesto 2,5%. 
 
U odnosu na 2020. godinu, već u 2025. godini provedba Plana oporavka povećala bi BDP kumulativno za dodatnih 4,2% u odnosu na scenarij bez ovoga Plana.
 
Sveukupno bi, u zadnjoj godini provedbe Plana oporavka, odnosno u 2026. godini, BDP trebao biti gotovo 17 milijardi kuna veći nego bez Plana oporavka.
 
Pritom, kako trenutne makroekonomske projekcije ne uzimaju u obzir pozitivan učinak strukturnih reformi koje su sastavni dio plana oporavka i otpornosti, očekuje se da će dugoročno gospodarski rast zapravo biti i osjetno veći, što će Hrvatsku dugoročno postaviti na bolju putanju gospodarskog razvoja.
 
Naime, očekuje se da će reforme koje će se provesti dati dodatni zamah privatnom sektoru, kako za hrvatsko gospodarstvo tako i društvo u cjelini. 
 
Očekivani rezultati provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti
 
Nekoliko konkretnih primjera očekivanih rezultata provedbe Nacionalnoga plana.
 
Osigurati ćemo ispunjenje europskog cilja glede udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji. Za Hrvatsku je cilj 36,6%.
 
Do 2026. postići ćemo cilj od najmanje 14 % udjela obnovljivih izvora energije u sektoru prometa.
 
Ulaganjima u  vodno gospodarstvo učinit ćemo dostupnom vodu za piće za oko 93% naših stanovnika.
 
Osigurat ćemo bolju pokrivenost države širokopojasnom infrastrukturom, za dostupnost brzog interneta za građane i gospodarstvo.
 
Smanjit ćemo broj neriješenih predmeta općinskih sudova ukupno za najmanje 5% do sredine 2026 godine.
 
Povećat ćemo udio djece koji su obuhvaćeni ranim predškolskim odgojem i obrazovanjem, s 81% prema 96%.
 
Uložit ćemo u stvaranje uvjeta za otvaranje što većeg broja radnih mjesta, radi povećanja stope zaposlenosti sa 66,7% na 70% do kraja 2024.
 
Reforme i politike na tržištu rada će doprinijeti stvaranju uvjeta za otvaranje najmanje 100.000 novih radnih mjesta s posebnim fokusom na mlađe od 30 godina i samozaposlene.
 
Sredstva ćemo uložiti i u olakšan pristup obrazovanju odraslih radi uključivanja 30.000 osoba u sustav vaučera.
 
5 %, odnosno 2,5 milijarde kuna, uložit ćemo na području zdravstva, čime će se, između ostalog, povećati stopa preživljenja od raka s 46% na 51% i time spasiti oko pet tisuća života.
 
Ujedno ćemo nastaviti s funkcionalnom integracijom bolnica te s jačanjem dnevnih bolnica, što će smanjiti broj slučajeva akutnog liječenja za 10%.
 
Uložit ćemo 12 % sredstava NPOO-a u obnovu zgrada nakon potresa, i time ostvariti smanjenje projektirane potrošnje energije za grijanje od najmanje 50% za zgrade koje će biti obnovljene u okviru Nacionalnoga plana.
 
Povijesna prilika za Hrvatsku bez presedana
 
Već smo i tijekom saborske rasprave i javne rasprave koja je trajala proteklih mjesec dana kazali da je, uz korištenje sredstava iz Nacionalnoga plana oporavka i iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira, zajedno s mogućnostima zajmova i apsorpcijom preostalih nešto manje od 5 milijardi eura iz aktualnog Višegodišnjeg financijskog okvira, koji se treba potrošiti do 2023. godine, Hrvatskoj na raspolaganju gotovo 30 milijardi eura u ovom desetljeću.  
 
Taj iznos je, vrlo jasno i svima nam je to poznato, iznos bez presedana i jedinstvena prilika koja treba pridonijeti modernizaciji i rastu gospodarstva te društvenom i ravnomjernom razvoju Hrvatske kako nitko ne bi ostao postrani", kazao je predsjednik Vlade.
 
Zahvalio je svim resorima koji su sudjelovali u izradi ovoga Plana i pojasnio da će danas Vlada usvojiti Prijedlog plana, a nakon intenzivnih konzultacija u narednim tjednima, Vlada će na sjednici usvojiti i konačnu verziju.
 
Danas će taj Prijedlog biti objavljen i na web stranici Vlade, kako bi se cijela javnost mogla transparentno upoznati s njegovim sadržajem, najavio je premijer Plenković, sa željom da se u narednim danima dodatno intenzivira rasprava o tom dokumentu.
 
Vlada će, dodao je, s Europskom komisijom nastaviti tijesne konzultacije kako bi se finalni tekst Plana usuglasio.

Ispunit ćemo plan uz pomoć iskustva i političke volje

"Želimo omogućiti razvoj i pridonijeti rastu bruto domaćeg proizvoda", rekao je Plenković.

Ideja je, kako je rekao, da Europske komisija da suglasnost na hrvatski prijedlog NPOO-a, kako bi on mogao biti proslijeđen Europskom vijeću i kako bi Hrvatska mogla na jesen povući predujam od 6,1 milijarde kuna.

Na pitanje strahuje li za realizaciju plana s obzirom da su prethodnih godina brojne reforme zapele, odgovorio je da očekuje potpuno ispunjavanje ciljeva iz NPOO-a. 

"Ispunit ćemo plan uz pomoć iskustva i političke volje", rekao je premijer, spomenuvši pritom znatan napredak u povlačenju europskih sredstava za vrijeme mandata sadašnje vlade te izgradnju institucija i prikupljeno iskustvo u povlačenju novca iz EU-ovih fondova.

Dodao je da očekuje određene promjene u planu koje će predložiti Europska komisija te da je za vladu važnija kvaliteta od brzine realizacije plana, ali da je Hrvatska predložila dobre projekte koji se mogu realizirati u kratkom roku.

Među konkretnim projektima koje je nabrojao su ulaganja u Rimac automobile, biorafineriju u Sisku, obnovu pruga Novska-Dugo Selo i Oštarije-Knin-Split te modernizaciju zadarske zračne luke, ulaganja u elektronsku naplatu cestarine, brzi internet, bolnice i distributivne centre.

Planom se, kako je rekao ispravlja i "nepravda" iz prošlosti odnosno zapostavljanje ulaganja u školstvo te se planiraju ulaganja od 7,5 milijardi kuna, kako bi se obrazovanjem mladih ojačala otpornost cijelog društva.

Upitan je li kasno za eventualne prigovore na NPOO budući da ga Vlada šalje Europskoj komisiji i je li provedena dostatna rasprava, odgovorio je da se o dokumentu  opširno raspravljalo u Saboru, sa socijalnim partnerima, a i ministri su o njemu razgovarali i s ljudima iz svojih sektora. Istaknuo je da današnji vladin prijedlog još uvijek nije konačan.
 
Ohrabruje pad brojeva, no i dalje moramo biti maksimalno odgovorni i cijepiti se u što većem broju
 
Što se tiče epidemiološke situacije, premijer Plenković poručio je kako ohrabruje što su nam brojevi počeli padati u odnosu na protekla dva tjedna, no upozorio da to i dalje nije znak za opuštanje.
 
"Trebamo i dalje biti maksimalno odgovorni jer je to najbolji način da ubrzamo pad brojeva i pad umrlih. Svatko od nas ima aktivnu ulogu u tome i svojim ponašanjem može pridonijeti zaštiti zdravlja i života, ali i gospodarstva, a time i radnih mjesta", poručio je i dodao da se to posebno odnosi na turističku sezonu.
 
Izrazio je zadovoljstvo početkom cijepljenja turističkih djelatnika.
 
Tijekom protekloga vikenda, kazao je premijer, održane su konzultacije s Nacionalnim stožerom civilne zaštite i s ministrom zdravstva, kojeg je zamolio da vrlo precizno pripremi ažurirani plan djelovanja kako bi se intenzivirao proces cijepljenja.
 
Podsjetio je da će, zahvaljujući angažmanu Vlade, raniji nedostatak cjepiva biti kompenziran dodatnim dozama Pfizerovog cjepiva tijekom drugog tromjesečja.
 
Zasada, do 30. lipnja Hrvatskoj će na raspolaganju biti minimalno 3,2 milijuna doza cjepiva, a izgledno je da će ih biti i više.
 
"Prema tome, svi oni koji budu željeli primiti cjepivo će biti u poziciji da ga prime. Još jednom, u ime cijele Vlade, apeliram cijepljenje je dobro, koristi od cijepljenja su veće nego što su rizici i stoga molim sve naše građane, a osobito naše sugrađane starije dobi, one koji imaju zdravstvenih poteškoća, da se svakako cijepe", poručio je i dodao da će ministar zdravstva detaljnije izvijestiti o procesu cijepljenja kasnije na sjednici.
 
U mandatu naše vlade realizirat će se projekt kontinuiteta državnog teritorija izgradnjom Pelješkog mosta
 
Od ostalih tema izdvojio je sastanak s povjerenicom Europske komisije Johansson, koja je zadužena za temu migracija, a razgovarali su o novom Paktu o migracijama i azilu te procesu ulaska Hrvatske u Schengenski prostor.
 
"Jednako kao što napredujemo kroz Europski tečajni mehanizam II prema eurozoni, rade se i važni iskoraci za novu fazu političkoga odlučivanja o ulasku Hrvatske u Schengenski prostor u razdoblju koje je pred nama", istaknuo je premijer.
 
Izdvojio je i niz posjeta hrvatskim županijama.
 
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved jučer je u Splitu sudjelovao na 30. obljetnici osnutka 4. gardijske brigade "Pauci", a nešto ranije premijer je posjetio Splitsko-dalmatinsku županiju u prigodi potpisivanja i uručivanja 500 milijuna kuna vrijednih projekata za tu županiju.
 
Premijer Plenković obišao je i radove na Pelješkome mostu, a dodao je da je tada bila i prigoda da se prvi puta hoda po tom mostu.
 
"Zaista je to sjajan osjećaj", naglasio je i najavio da će fizički elementi rasponske konstrukcije biti spojeni u rujnu.
 
"To je jedna velika satisfakcija za sve nas jer će se u mandatu naše Vlade realizirati projekt kontinuiteta državnog teritorija Republike Hrvatske. Znamo što to dugoročno znači za jug Hrvatske", poručio je.
 
Premijer Plenković jučer je nazočio otvaranju prve vjetroelektrane HEP-a Korlat, u blizini Benkovca, a riječ je o prvom obnovljivom hibridnom energetskom parku. 
 
"Zaista sjajna investicija i doprinos hrvatsko elektro-energetskom sustavu, ali isto tako i ciljevima energetske strategije Republike Hrvatske da što više prelazimo na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora", istaknuo je.



Pisane vijesti