Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs predstavio je u četvrtak u Sisku reforme i investicije Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti (NPOO) za obrazovanje, znanost i istraživanje, istaknuvši da su za znanost i obrazovanje osigurane investicije od čak 7,5 milijarda kuna.
Na predstavljanju, održanu na Metalurškome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, ministar Fuchs objasnio je kako je, osim rekordnih investicija, važno spomenuti i naglašeni reformski karakter mjera predviđenih NPOO-om.
Za reforme obrazovnoga sustava 5,1 milijarda kuna, važna cjelodnevna nastava
Ministar je rekao da je, od ukupnog ulaganja od 7,5 milijarda kuna, za investicije u skladu s reformom obrazovnoga sustava predviđena 5,1 milijarda kuna.
Izvijestio je da se najveći dio predviđenih novčanih sredstava odnosi na infrastrukturne investicije koje uključuju izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje predškolskih ustanova, osnovnih škola i srednjih škola.
Fuchs je objasnio da je, s obzirom na nisku stopu sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te sustavne regionalne razlike, cilj poboljšati dostupnost te osigurati dodatne kapacitete kako bi sva djeca u Republici Hrvatskoj u dobi od tri do šest godina do 2030. mogla pohađati vrtićke programe.
Uz napomenu kako je stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u Republici Hrvatskoj još uvijek među najnižima u Europskoj uniji, Fuchs je rekao kako se 2016. raspon obuhvaćenosti djece jasličkim programima u županijama kretao od 5,6 posto do 40,4 posto, a vrtićkim programima od 24,4 posto do 82,8 posto.
Istaknuo je da u Hrvatskoj postoje izrazite i sustavne regionalne razlike u obuhvaćenosti djece predškolskim programima, pa je tako obuhvaćenost djece predškolskim programima najviša u najrazvijenijim županijama.
Važan dio investicija u sklopu NPOO-a je i projekt uvođenja cjelodnevne nastave, a osnovni preduvjet za to jest da sve škole mogu izvoditi nastavu u jednoj smjeni. Jer, rekao je Fuchs, cjelodnevna nastava znači bolje ishode, više rada u školi i manje domaće zadaće te veći broj obveznih sati nastave u čemu hrvatski učenici zaostaju u odnosu na svoje europske vršnjake.
Reformama se, između ostaloga, predviđa i optimizirati broj učenika prema razrednim odjelima u osnovnim i srednjim školama, a njihov je cilj i omogućiti učinkovito upravljanje upisnim mjestima u srednjoškolskom sustavu, te izgraditi digitalni registar diploma.
Za bolje istraživačke i inovacijske kapacitete 2,4 milijarde kuna
Za podizanje istraživačkoga i inovacijskoga kapaciteta predviđene su pak investicije od 2,4 milijarde kuna. Od toga se više od milijarde kuna odnosi na investiciju u istraživačku infrastrukturu koja uključuje izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje istraživačkih laboratorija i tehnoloških centara.
Dodatno je za projektno financiranje istraživačko-razvojnih i inovacijskih aktivnosti predviđeno oko 900 milijuna kuna, a u financiranim projektima predviđa se i sudjelovanje privatnoga sektora.
Također, istaknuo je Fuchs, investicije namijenjene podizanju istraživačkoga i inovacijskoga kapaciteta omogućit će reformu javnog znanstveno-istraživačkoga sektora, stvaranje uvjeta za razvoj karijera istraživača te postavljanje ciljane i dosljedne politike javnog ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije.
Objasnio je kako su tri glavne predviđene reforme odgovor na preporuke Europske komisije i na nedostatke identificirane kroz analize Svjetske banke o tome kako unaprijediti znanstveni i inovacijski sustav
Riječ je o preporukama da se pojačaju ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije i u primjenu naprednih tehnologija jer su ta ulaganja potrebna da se potakne rast produktivnosti.
Za razvoj sustava programskih sporazuma za financiranje sveučilišta i znanstvenih instituta usmjerenih na inovacije, istraživanje i razvoj predviđeno je 450 tisuća kuna. Cilj je smanjiti rascjepkanost i neučinkovitost politika i institucija u području istraživanja i inovacija kako bi se unaprijedilo institucionalno financiranje znanstvenog rada sveučilišta i znanstvenih instituta kroz postavljanje financijskog okvira za nove programske sporazume s Vladom. Ulagat će se u postizanje kvalitete i veće usmjerenosti istraživačkih rezultata na razvoj gospodarstva i društva te za samostalne istraživačke projekte sveučilišta i instituta.
Za jačanje institucionalnih kapaciteta sveučilišta i znanstvenih instituta za inovacije predviđeno je 470 tisuća kuna za smanjenje rascjepkanosti znanstvenoga sustava kroz izgradnju infrastrukture koja će omogućiti integraciju /konsolidaciju sastavnica sveučilišta i znanstvenih instituta. Ulagat će se u infrastrukturu sveučilišta i instituta koja će podići učinkovitost upravljanja znanstvenim organizacijama, te stvoriti optimalne uvjete za jačanje kvalitete studijskih programa i za znanstvenu izvrsnost.
Znanstveno-istraživačke infrastrukture obuhvatit će projektne prijedloge onih institucija koje će uvesti novi model financiranja kroz programske sporazume te provesti reforme.
Izvor: Hina
Pisane vijesti
