Premijer Plenković na konferenciji je podsjetio da je Vlada, u godini isporuke, vodila računa da baš 16. prosinca, na zadnji dan rada Sabora, stigne još jedna manja isporuka od 700 milijuna eura: „Da zaokružimo s jednom lijepom financijskom omotnicom od ukupno 2,2 milijarde eura do kraja ove godine, što je 40 posto dodijeljenih bespovratnih sredstava“.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na Prvoj godišnjoj konferenciji o hrvatskom Planu za oporavak i otpornost – Spremni za sutra, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici te se prigodno obratio prisutnima.
Premijer je na početku rekao da je potrebno shvatiti kontekst cijelog instrumenta „EU iduće generacije“ i svega onoga što nam on pruža za četvrto desetljeće hrvatske samostalnosti i slobode.
Podsjetio je da je instrument nastao u izrazito kritičnom trenutku, odmah nakon kraja predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, kada je globalno eskalirala pandemija Covida-19.
Kazao je da je kriza dovela institucije Unije, zemlje članice, naše gospodarstvo i način života u potpuno novi položaj te su se tražila kreativna rješenja za ekonomske i financijske štete koje smo pretrpjeli s Covidom.
Europska unija je na veliki problem dala veliki odgovor, paket „EU iduće generacije“ vrijedan 750 milijardi eura
„Reakcija Unije na krizu bila je bez presedana, snažna politička volja europskih lidera da na veliki problem damo zajednički veliki odgovor“, rekao je premijer Plenković te istaknuo da je paket „EU iduće generacije“ vrijedan čak 750 milijardi eura.
Naveo je da je to bez presedana, mehanizam zajedničkog zaduživanja i out of the box razmišljanja, a paralelno smo usvajali Višegodišnji financijski okvir sa snažnim mehanizmima vladavine prava, također i dodali nacionalni kontekst planova oporavka i otpornosti kao injekciju za što brže vraćanje europskoga gospodarstva i našeg načina života na normalnu putanju.
„Tek ćemo s vremenom moći shvatiti koliko je to bitan instrument i što nam je on sve omogućio“, naglasio je.
Predsjednik Vlade kazao je da ovo desetljeće, kada provodimo Nacionalnu razvoju strategiju, koju je Vlada predložila, a Hrvatski sabor usvojio, pratimo s financijskim instrumentima iz dva modula.
Prvi je modul Višegodišnji financijski okvir, a drugi Nacionalni plan oporavka i otpornosti, sa dijelom od 5,5 milijardi eura koje su u potpunosti bespovratne te 3,6 milijardi vrlo povoljnih zajmova, pa možemo ono što je isplanirano financijski zaokružiti iz europskih sredstava.
„Pritom da vidimo kako možemo iskoristiti dio tih sredstava za danas aktualne teme, jer Covid se prepleo s ruskom agresijom na Ukrajinu, s energetskom i prehrambenom krizom te inflatornim pritiscima“, istaknuo je premijer.
Dodao je da nam se tako omogućuje financiranje daljnjih ulaganja u kritičnu, prije svega energetsku infrastrukturu, koja pomaže i hrvatskim građanima, ali s obzirom na našu poziciju i na ono što već imamo, čini nas važnim regionalnim energetskim čvorištem.
„U tom kontekstu moramo gledati kako da pametno iskoristimo ovaj instrument“, kazao je premijer Plenković.
Podsjetio je da je Vlada, u godini isporuke, vodila računa da baš 16. prosinca, na zadnji dan rada Sabora, stigne još jedna manja isporuka od 700 milijuna eura.
„Da zaokružimo s jednom lijepom financijskom omotnicom od ukupno 2,2 milijarde eura do kraja godine, što je 40 posto dodijeljenih bespovratnih sredstava“, istaknuo je Plenković i dodao da je to brzo i učinkovito te su samo dvije zemlje, Španjolska i Italija, učinkovitije od nas, a nekima još nije ni odobren plan oporavka.
Obrazovni sustav: Jednosmjenska nastava, besplatni udžbenici, prijevoz i obrok, ulaganja u infrastrukturu
Istaknuo je da bez Plana oporavka i otpornosti ne bi bilo nekih mogućnosti koje sad imamo, primjerice u obrazovanju.
„Ulaganja u dječje vrtiće, u osnovne škole, u srednjoškolsku infrastrukturu, u visoko obrazovanje, koja će se dogoditi u godinama koje su pred nama, su bez presedana“, kazao je.
Nastavio je da je taj instrument omogućio takva ulaganja u obrazovnu infrastrukturu da ćemo zahvaljujući i njemu ostvariti cilj jednosmjenske nastave u hrvatskim školama. Kada se to poveže s besplatnim udžbenicima, besplatnim prijevozom i besplatnim obrokom, vidi se zaokružena politika Vlade koja mora nužno rezultirati kvalitetnijim ishodima rezultata obrazovnog procesa.
Istaknuo je da je to uloga države i pojasnio da država kaže vrijeme je takvo, da samo konkurentna društva koja se ponašaju na način da prate trendove globalne i Četvrtu industrijsku revoluciju, digitalizaciju, zelenu transformaciju, koja ulaže u nove generacije koja se moraju snalaziti na potpuno promijenjenom globalnom igralištu, gdje ono što nam je bilo dovoljno prije 30 godina, više ne igra.
„Nije dovoljno da budete kvalitetni, prepoznati, brzi, učinkoviti i najbolji na globalnom tržištu, i onda država kaže idemo vidjeti koje su najbolje prakse u drugim državama. Kažu da zemlje koje imaju besplatne udžbenike, obroke i prijevoz imaju djecu koja bolje uče u školi“, rekao je.
Dodao je da će država tada iskoristiti Nacionalni plan oporavka i otpornosti da još ulaže u infrastrukturu pa da nam obrazovni ciklus iznjedri kvalitetne mlade generacije ljudi koji će znati ono što je potrebno da budu konkurentni na globalnim i europskim tržištima.
„Ovo je mali primjer kako ono što je nama bitno nadopunjujemo s ovakvim instrumentima“, rekao je Plenković.
Hrvatska Vlada intervenirala sveobuhvatno, građanima omogućila mirnu jesen i zimu
Podsjetio je i skori ulazak u eurozonu i schengenski prostor i kazao da je to jedan od najopipljivijih transformativnih trenutaka u kontekstu desete godišnjice članstva Hrvatske u Europskoj uniji i jedan od ključnih prioriteta Vlade u prvom i drugom mandatu.
Osvrnuo se i na krizu te istaknuo da je hrvatska vlada bila među onima koje su intervenirale sveobuhvatno i primjereno te osigurala građanima mirnu jesen i zimu što se tiče cijena energenata.
Podsjetio je da se pomoglo vrtićima, školama, fakultetima, domovima za starije, gradovima, općinama, županijama, bolnicama, nevladinim udrugama.
„Nema kome nismo pomogli da mu troškovi energenata tijekom jeseni i zime ne sruše temelje financijskog funkcioniranja“, kazao je i dodao da je to je bio cilj intervencionističke politike Vlade u momentu kada samo država može to ostvariti.
Tako je bilo i u vremenu Covida, kada je Vlada spasila 130 tisuća poduzeća i plaće za 800 tisuća radnika u privatnom sektoru. Plenković je podsjetio da je to bio potez bez presedana, te da bi bez toga sve te, pogotovo manje kompanije propale kao kula od karata, ljudi ostali bez posla, a obitelji bez egzistencije.
Plenković je rekao da Vlada vodi ključnu politiku održavanja socijalne kohezije u društvu.
„Ta politika se realizira na način da kada imaš veliku krizu napraviš mjere koje ti neće dopustiti da ti dio ljudi padne sa strane i da se više nema kako snaći“, istaknuo je i dodao:
„To je bila bit ove politike i u tome smo uspjeli“.
Naglasio je da Vlada, sada kada polako prolazimo kroz nove krize, s puno iskustva u kriznom upravljanju, ima dodatne mehanizme da ubrza naš razvoj i da ljudi budu više zaštićeni kroz članstvo u eurozoni, a da kroz schengenski prostor svi koji dolaze u Hrvatsku ulaze lakše, brže i jednostavnije, a naše kompanije, poput autoprijevoznika, imaju manje troškova i veću jednostavnost i brzinu putovanja.
Ulazak u schengenski prostor snažan poticaj rastu turističkog prometa
Premijer smatra da će ulazak u schengenski prostor biti snažan poticaj i rastu turističkog prometa. Podsjetivši da su turistički rezultati u dolascima i noćenjima na razini 2019. godine, kazao je da je Hrvatska jedina zemlja koja godišnje ugosti pet puta više turista nego ima stanovnika, što, kako je rekao, nema niti jedna turistička destinacija u Europi. Dodao je i da će prihodi nadići rekordnu 2019. godinu. Važnim je ocijenio i doprinos turizma u rastu BDP-a.
Hrvatski sabor ovaj tjedan o porezu na dobit, Schengenu, reformi zdravstva
Osvrnuo se i na dnevni red Hrvatskog sabora u sljedećih pet dana. "On kao da rezimira ovu godinu", kazao je Plenković, dodavši da će se danas raspravljati o dva zakona vezana uz ulazak Hrvatske u schengenski prostor.
Sabor će sutra raspraviti pet zakona iz nadležnosti Ministarstva financija, od kojih su neki vezani za uvođenje eura.
Naveo je da će na dnevnom redu biti i zakon o dodatnom porezu na dobit, kojeg je premijer ocijenio ekspresijom društvene solidarnosti u krizi bez presedana. Pojasnio je da je smisao ovoga zakona da oni najbolji i najprofitabilniji u našem društvu dio svojih prihoda jednokratno daju onima koji su najranjiviji i kojima bi bez tih intervencija bilo jako teško proći kroz ovu krizu. "Zato će svaka lipa, sutra svaki cent iz tog poreza biti redistribuirana onima koji imaju najmanje. To država radi radi kohezije, ne kažnjavanja, radi ključnog načela funkcioniranja svakoga društva, a to je načelo solidarnosti", naglasio je.
U kontekstu zdravstvene reforme, Sabor će u srijedu raspraviti dva ključna zakona iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. U četvrtak je na dnevnom redu zakon o poljoprivredi, koji, kako je rekao premijer, daje temelje za povlačenje europskih sredstava prema Strateškom planu zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. Važnom je ocijenio i raspravu o Prijedlogu strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine.
Ponovivši da je Europska komisija odobrila Hrvatskoj isplatu druge tranše u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti vrijednu 700 milijuna eura, Plenković je spomenuo i da je Hrvatska s novcem iz EU-a u plusu 68,23 milijardi kuna.
Koristi hrvatskog članstva u Europskoj uniji
Mi smo, kazao je premijer, u desetoj godini članstva u Europskoj uniji, neto primateljica ćemo biti još nekih sedam do osam godina, a 2030. ćemo podvući crtu i vidjeti kako smo se snašli i koliko nam je sve ovo skupa koristilo. Smatra da je članstvo imalo epohalni transformativni učinak na kvalitetu života hrvatskih građana, gospodarstva i institucija.
Ocijenio je i da je članstvo pridonijelo međunarodnom samopouzdanju naše zemlje usporedivši ga sa samopouzdanjem koje trenutno pokazuju naši nogometaši na Svjetskom nogometnom prvenstvu, podsjetivši da Hrvatska prije samo tri desetljeća nije bila međunarodni subjekt.
"Od Domovinskog rata, oslobađanja teritorija, izgradnje institucija, postupne i dublje integracije, financijskih instrumenata stvorili smo državu koja ugodno i korisno živi. To je bit onoga što mi radimo. Jako je važno da zajedno gradimo Hrvatsku i kvalitetnije, bolje, pravednije i socijalno uključenije društvo u kojem su svi na ovaj ili onaj način na dobitku", poručio je Plenković.
Premijer je naglasio da za Hrvatsku nema boljeg puta od jačanja našeg položaja u Europskoj uniji. Malim provincijalnim glupostima nazvao je ono što govore neki politički akteri – od toga što je alternativa Europskoj uniji, da je ona baba roga, do toga da se netko toj groznoj Europi dodvorava. "I da vodimo takvu politiku ne bi bili nigdje. Zato je važno da mi kao ozbiljni akteri koji radimo na ovim procesima budemo artikulirani i privučemo čak i one koji nisu za Europsku uniju", poručio je na kraju svog govora predsjednik Vlade Plenković.
Pisane vijesti
.JPG?width=750&height=500)