Vlada je na raspolaganju od strane Fonda solidarnosti za sanaciju šteta od potresa imala 1,3 milijardi eura, za zagrebački potres 684, a za petrinjski 319 milijuna eura, podsjetio je predsjednik Vlade Andrej Plenković uvodno na sjednici Vlade. Dodao je da je, prema uredbi o Fondu solidarnosti, rok za iskorištavanje sredstava 18 mjeseci, a sredstva za petrinjski potres iskorištena su i prije isteka tog roka.
"Za zagrebački potres predviđena su 684 milijuna eura, za petrinjski 319 milijuna eura, a prema uredbi o Fondu solidarnosti redoviti rok za iskorištavanje sredstava je 18 mjeseci", rekao je Plenković.
Nastavno na sredstva iz Fonda solidarnosti, sredstvima iz drugih izvora u potpunosti ćemo riješiti sve predviđene projekte izgradnje i obnove od potresa
Kada je riječ o zagrebačkom potresu, podsjetio je da smo imali dva potresa u kratkom razmaku koji su prouzročili progresivne štete, da se proces obnove provodio u okolnostima više kriza - tržišnih poremećaja, pandemije koronavirusa, ruske agresije na Ukrajinu i čitavog niza reperkusija na građevinski sektor. U dogovoru s EU Komisijom produljen je rok za iskorištavanje sredstava s 30. lipnja 2022. na 30. lipnja 2023.
"S obzirom na takve okolnosti, radili smo da se učini sve što se može u pogledu aktivnosti resora, županija i jedinica lokalne samouprave gdje se potres dogodio da se ta sredstva u potpunosti iskoriste. I to će se dogoditi", ocijenio je.
Naveo je kako je riječ o 1330 projekata koji se odnose na javnu infrastrukturu, od toga su mnogi završeni, a mnogi u tijeku.
Ukupan trošak izgradnje ili obnove je više od 3,3 milijarde eura, a Plenković kaže da će se nastavno na korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti iskoristiti još skoro 1,2 milijardi eura iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te k iz drugih izvora.
"Mi ćemo, nastavno na korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti za obnovu od potresa, iskoristiti skoro 1,2 milijardi eura iz sredstava NPOO te ćemo iz drugih izvora, Državnog proračuna i odgovarajućih kreditnih zaduženja u godinama koje su pred nama, u potpunosti riješiti svu javnu infrastrukturu, sve projekte izgradnje i obnove pojedinih objekata, vrijednih nešto preko 3,3 milijardi eura", poručio je predsjednik Vlade.
Rast BDP-a već deveti kvartal zaredom
Plenković se osvrnuo i na procjenu rasta BDP-a koju je objavio Državni zavod za statistiku, a koji govori da je BDP u prvom kvartalu 2023. godine rastao za 2,8 posto u usporedbi s prvim kvartalom 2022 godine. "Rast je ostvaren i u odnosu na 4. kvartal 2022., i to za 1,4 posto", kazao je.
Prema preliminarnim podatcima EUROSTATA, višu stopu rasta BDP-a u 1. kvartalu od Hrvatske imaju samo Španjolska 3,8 posto i Cipar 3,4 posto dok Rumunjska bilježi jednaku stopu rasta kao i Hrvatska.
Zasad nedostaju podaci za još četiri zemlje: Maltu, Grčku, Estoniju i Luksemburg, napomenuo je Plenković, dodavši da je ovo već deveti kvartal zaredom u kojem Hrvatska bilježi rast BDP-a.
"To je potvrda otpornosti našega gospodarstva, kombinirana s učinkom mjera koje je Vlada donosila, a koje su usmjerena za zaštitu naših građana i za olakšavanje situacije prevladavanja različitih kriza s kojima smo bili suočeni za naše gospodarske subjekte", ocijenio je, izrazivši zadovoljstvo ovim podacima.
Istaknuo je rast izvoza i usluga za 4,8 posto te rast investicija u fiksni kapital za 3,9 posto.
"Potrošnja kućanstva narasla je za 1,4 posto, a promet od trgovine na malo otprilike sličan kakav je bio i u prvom kvartalu 2022. godine", kazao je.
Plenković je ocijenio da nam ovakva prognoza rasta u prva 3 mjeseca ove godine daje razloga za optimizam, podsjetivši da je Vlada projicirala rast 2,2 posto na razini cijele godine.
"Ako je prvi kvartal na ovoj razini, a tek slijedi drugi kvartal, pa efekti turističke sezone koji će biti, uvjeren sam, dobri, vjerujem da ćemo imati gospodarski rast i viši od onoga koji smo sami projicirali", poručio je premijer.
Što se tiče ostalih tema, Plenković je još jednom čestitao Dan Hrvatske vojske i Dan Hrvatske kopnene vojske koji je jučer proslavljen.
Spomenuo je današnji posjet izraelskog ministra vanjskih poslova Elija Cohena, podsjetivši da je Hrvatska aktivna u predsjedanju Međunarodnim savezom na sjećanje na Holokaust.
Izmijenjene odluke o raspodjeli bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti EU
Vlada je na današnjoj sjednici izmijenila dvije odluke o raspodjeli bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za financiranje sanacije šteta od potresa.
Potpredsjednik Vlade te ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je način financiranja obnove Zagreba za što je predviđeno 683 milijuna eura, a obnova je predviđena u četiri operacije.
"Prva operacija, koja podrazumijeva vraćanje u ispravno stanje energetskih, vodnih, prometnih, zdravstvenih i obrazovnih institucija i projekata, predviđala je izvorno 539 milijuna eura, pa onda ovom odlukom mi definiramo da ćemo do kraja lipnja i do kraja iskorištenja svih sredstava po Zagrebačkom potresu ukupno utrošiti 382 milijuna eura, odnosno 157 milijuna eura manje u odnosu na izvornu lokaciju", rekao je Bačić.
Osvrnuo se i na privremeni smještaj i službe spašavanja, kazavši da će se za to utrošiti 6 milijuna eura manje od planiranih 21 milijun eura.
"Tako da će konačna alokacija po drugoj operaciji iznositi 15 milijuna eura. Treća operacija koja se odnosi na preventivnu infrastrukturu i zaštitu kulturne baštine povećava se za 125 milijuna, odnosno s predviđenih 122 milijuna eura na 247 milijuna eura. I četvrta operacija koja podrazumijeva čišćenje područja i eroziju tla povećava se za 38 milijuna eura jer je izvorno bila predviđena na 1 milijun eura", predstavio je Bačić.
I u slučaju petrinjskog potresa predložena je izmjena Vladine odluke.
"Tako da se opet prva operacija smanjuje za 44 milijuna i iznosi 139 milijuna eura. Druga operacija, privremeni smještaj i službe spašavanja, povećava se za 29 milijuna eura i iznosi 68 milijuna eura. Treća operacija odnosi se na preventivnu infrastrukturu i zaštitu kulturne baštine, povećava se za 5 milijuna eura i iznosi 78 milijuna eura. Četvrta operacija u petrinjskom potresu koja predviđa čišćenje područja i eroziju tla povećava se za 10 milijuna eura i iznosi 34 milijuna eura", poručio je ministar Bačić.
Digitalna platforma i aplikativno rješenje za promicanje istine i obrazovanja o Holokaustu
Vlada je prihvatila prijedlog Nacionalnog koordinacijskog tijela Predsjedanja IHRA-om te dala suglasnost za izradu i korištenje digitalne platforme i aplikativno rješenje USC Shoah Foundation-a - Instituta za vizualnu povijest i obrazovanje.
Digitalna platforma i aplikativno rješenje koristit će se kroz multimedijalni didaktički sadržaj prilagođen za Republiku Hrvatsku, s ciljem obrazovanja, prenošenja istine o Holokaustu, kao i u svrhu akademskog istraživanja o židovskoj kulturi i Holokaustu.
"Riječ je o digitalnoj platformi koja kroz riječi i slike promiče istinu i obrazovanje o Holokaustu", naglasio je državni tajnik te najavio 1. Plenarno zasjedanje hrvatskog predsjedanja IHRA-om koje će se održati u Dubrovniku od 12. do 15. lipnja.
Za pripremu, provedbu i praćenje aktivnosti zaduženo je Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Nacionalno koordinacijsko tijelo Predsjedanja IHRA-om.
Prihvaćeni su amandmani na Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu te na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju.
Pisane vijesti
