Europska komisija (EK) potvrdila je danas pozitivnu preliminarnu ocjenu petog, dosad najvećeg, hrvatskog zahtjeva za plaćanje, u iznosu od 821,7 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a predsjednik Vlade Plenković istaknuo je kako je Hrvatska prva država u Europskoj uniji kojoj je EK odobrila zahtjev za isplatom pete rate iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u visini od 822 milijuna eura.
Nakon ocjene zahtjeva za plaćanje, podnesenog u travnju ove godine, EK je preliminarno zaključila kako je Hrvatska u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila 25 ključnih etapa i 12 ciljnih vrijednosti utvrđenih u Provedbenoj odluci Vijeća za peti obrok bespovratnih sredstava i prvi obrok zajma.
Premijer Plenković istaknuo je kako je Hrvatska prva država u Europskoj uniji kojoj je Europska komisija odobrila zahtjev za isplatom pete rate iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u visini od 822 milijuna eura.
"Uz ovu uplatu, koju očekujemo u srpnju, ukupno ćemo zaprimiti preko 4,5 milijardi eura. Europska sredstva koristimo za brži razvoj i veću otpornost Hrvatske na buduće krize“, poručio je premijer.
Reforme i ulaganja potaknut će pozitivne promjene za građane i poduzeća
Peti zahtjev obuhvaća ukupno 25 ključnih etapa i 12 ciljnih vrijednosti, a njime su obuhvaćene reforme u područjima koja uključuju praćenje i razvoj politike turizma, procjenu regulatornog učinka, upravljanje sudskim predmetima, transparentnost i etičke standarde u javnim institucijama, nadzor financijskog sektora, javnu nabavu, obrazovni model u osnovnim i srednjim školama, sustav socijalne skrbi, ostvarivanje prava osoba s invaliditetom, upravljanje zdravstvenim sustavom i energetsku obnovu.
Zahtjev obuhvaća i važna ulaganja u poslovno okruženje, vodoopskrbu, infrastrukturu za otpadne vode, proizvodnju i upotrebu biogoriva u prometu, energetsku i poljoprivrednu infrastrukturu, razvoj infrastrukture za širokopojasni pristup, kibernetičku sigurnost, te digitalnu tranziciju u javnoj upravi.
Komisija ocjenjuje da će 15 reformi i 16 ulaganja potaknuti pozitivne promjene za građane i poduzeća u Hrvatskoj u područjima digitalizacije, javne uprave, održivog prometa, upravljanja vodoopskrbom i javnom odvodnjom, turizma, pravosuđa, obrazovanja i zdravstva.
Glavne mjere u ovom zahtjevu za plaćanje uključuju, između ostaloga, otporniji i financijski održiviji zdravstveni sustav.
EK navodi kako je Hrvatska dovršila funkcionalnu integraciju devet bolnica kojima upravlja država, a očekuje se da će smanjenje broja prijema u akutni stacionarni bolnički odjel i veća pažnja prema svakodnevnim bolničkim uslugama dovesti do financijski održivijeg zdravstvenog sustava.
Reformama će se poduprijeti prelazak Hrvatske na otporniji, financijski održiviji, pristupačniji i više uključiv zdravstveni sustav, u skladu s ciljevima europske zdravstvene unije.
Predviđena je, također, uspostava jedinstvene kontaktne točke za sve usluge internetske javne službe za korisnike. Hrvatska je uspostavila centralizirani sustav za učinkovitiju potporu korisnicima internetskih javnih usluga u interakciji sa svim javnopravnim tijelima u Hrvatskoj.
Očekuje se kako će ta jedinstvena kontaktna točka poboljšati pristup građana i poduzeća javnim uslugama, usklađujući je s hrvatskom digitalnom strategijom 2032. godine.
Hrvatskoj je do sada isplaćeno više od 3,7 milijarde eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
Izvor: HINA/Vlada
Pisane vijesti
