NPOO nije bio samo skup reformi i ulaganja, bio je konkretan pokretač promjena koje su ojačale hrvatsko gospodarstvo, modernizirale javne sustave, podigle kvalitetu javnih usluga i stvorile bolje uvjete za život i rad građana diljem Hrvatske.
Ministarstvo financija izvijestilo je u priopćenju da je Hrvatska Europskoj komisiji uputila završni objedinjeni zahtjev za plaćanje u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti vrijedan 2,7 milijardi eura. Dodaju da je našoj zemlji kroz NPOO na raspolaganju ukupno 10 milijardi eura, od čega 5,8 milijardi bespovratnih sredstava i 4,2 milijardi zajmova.
Dosad je isplaćeno 7,3 milijarde eura, a završnim zahtjevom službeno je pokrenut postupak za isplatu preostalog iznosa.
U priopćenju prenose i izjavu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića koji je istaknuo da je Hrvatska je jedna od najuspješnijih država članica u provedbi NPOO-a.
„Od početka provedbe Hrvatska je jedna od najuspješnijih država članica u provedbi NPOO-a, a slanjem završnog zahtjeva za plaćanje zaokružujemo njegovu uspješnu provedbu i još jednom potvrđujemo odlučnost i predanost Vlade, kao i učinkovitost uspostavljenog sustava koordinacije i provedbe, da unatoč iznimno kratkim rokovima i velikoj složenosti projekata ostvarimo jedan od najvećih reformskih i investicijskih ciklusa u povijesti Hrvatske. Ukupna vrijednost NPOO-a od 10 milijardi eura predstavlja gotovo 13 % hrvatskog BDP-a, što najbolje pokazuje razmjere i snagu našeg NPOO-a te njegovu važnost za transformaciju hrvatskog gospodarstva i društva“, poručio je Plenković.
Stopostotna uspješnost u provedbi reformi
U priopćenju naglašavaju da se uspješnost NPOO-a ne mjeri samo iznosom povučenih sredstava, pojasnivši pritom da su temelj Mehanizma za oporavak i otpornost reforme i konkretni ciljevi koje države članice moraju provesti i dokazati kako bi ostvarile pravo na isplatu. Stoga, dodaju, činjenica da je dosad povučeno 7,3 milijarde eura potvrđuje stopostotnu uspješnost u provedbi reformi i investicija obuhvaćenih dosadašnjim zahtjevima za plaćanje, čiju je potpunu realizaciju u okviru 8 tranši potvrdila Europska komisija.
Nadalje navode da je ovim završnim zahtjevom za plaćanje obuhvaćeno preostalih 153 pokazatelja provedbe reformi i ulaganja iz hrvatskog NPOO-a.
Samo neki od ključnih rezultata ostvarenih u okviru završnog zahtjeva za plaćanje odnose se na: provedbu 216 infrastrukturnih projekata kojima je omogućeno više od 12.000 novih mjesta u jaslicama i vrtićima, izgradnju i obnovu 344 osnovnoškolskih učionica i 55 srednjoškolskih učionica, nabavu 179 autobusa na alternativni pogon diljem Republike Hrvatske, modernizaciju tramvajskog voznog parka u Zagrebu i Osijeku. Za Zagreb je osigurano 20 novih tramvaja, a za Osijek 10, koji su isporučeni i u funkciji.
Zahtjev uključuje i energetsku obnovu više od 2 milijuna četvornih metara javnih i višestambenih zgrada, proizvodnju i puštanje u rad 2 baterijska vlaka, više od 2.000 kilometara izgrađene i obnovljene mreže javne vodoopskrbe i odvodnje, izgradnju 9 centara za institucionalnu skrb, kućnu njegu i skrb u zajednici, izgradnju i opremanje 3 logističko distributivna centra (LDC) za voće i povrće, 118 milijuna eura potpore za novoosnovana poduzeća, komercijalizaciju inovacija, digitalizaciju, uz podršku za preko 300 korisnika i pruženo preko 1600 vaučera za digitalizaciju te 252 milijuna eura potpore poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo, uz podržanih 308 projekata.
Tu su i izgradnja Trga pravde - 45.000 m2 garaža + 26.000 m2 nadzemna zgrada - centralne lokacije za rad trgovačkih i upravnih sudova sa sjedištem u Zagrebu te Centra za mirenje i Pravosudne akademije, kao i provedba ulaganja u istraživačko-tehnološku infrastrukturu u područjima STEM-a i IKT-a.
Zahtjev se odnosi i na povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku i jačanje plinske infrastrukture. Uspješno su realizirane sve ključne etape: proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku, izgradnja proširenog plinovoda Zlobin - Bosiljevo u duljini od 58 kilometara, proširene dionice Lučko - Zabok interkonekcije Hrvatska - Slovenija u duljini od 36 kilometara, te plinovoda Bosiljevo - Sisak - Kozarac duljine 124 kilometra. Time se, ističe se u priopćenju, dodatno povećavaju kapaciteti prijenosa plina prema Sloveniji i Mađarskoj.
Ministarstvo financija navodi i provedbu preko 50 projekata za jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije u javnom i privatnom sektoru turizma, ugradnju više od 100.000 pametnih brojila električne energije, nadogradnju više od 670 kilometara visokonaponske mreže i instalaciju novih kapaciteta baterijskih sustava i skladištenja energije, većih od 100 MW.
Nadalje, tu je i provedba najvećeg ulaganja u onkološku opremu u povijesti hrvatskog javnog zdravstva, pri čemu je nabavljen 21 novi linearni akcelerator i pripadajuća oprema u 6 bolnica diljem Hrvatske (KBC Zagreb, KBC Split, KBC Rijeka, KBC Osijek, KBC Sestre milosrdnice, OB Zadar). Zahtjev se odnosi i na uspostavu sustava mobilnih ambulanti i mobilnih ljekarni, uključujući brodice i vozila, čime je zdravstvena zaštita i opskrba lijekovima približena građanima u ruralnim, udaljenim i otočnim područjima.
U priopćenju ističu da su temelj NPOO-a bile reforme koje je Vlada u potpunosti provela, a riječ je o ukupno 78 reformi u gotovo svim područjima javnih politika, pretočenih u čak 162 reformska pokazatelja. Upravo, dodaju, činjenica da se sredstva isplaćuju nakon što su reforme i investicije provedene i kada je njihovo ostvarenje dokazano, pokazuje koliko je uspjeh Vlade i Hrvatske u provedbi NPOO-a snažan.
Konkretni i mjerljivi učinci
Ministarstvo financija navodi i da rezultati tih reformi nisu samo administrativni pokazatelji, već imaju konkretne i mjerljive učinke. Primjerice, kroz 4 akcijska plana i provedbu 493 mjere administrativnog rasterećenja gospodarstva ukinute su brojne administrativne obveze i digitalizirane usluge koje država pruža poduzetnicima, čime je opterećenje gospodarstva smanjeno za više od 600 milijuna eura.
Nadalje, radi povećanja produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva pojednostavljena su ili ukinuta 62 regulatorna zahtjeva za profesionalne usluge kroz provedbu drugog i trećeg Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga.
Provedene su i značajne reforme obrazovnog sustava s ciljem povećanja dostupnosti i kvalitete obrazovanja na svim razinama, uključujući uvođenje novog modela cjelodnevne nastave.
U javnoj upravi uvedeni su novi modeli plaća i rada u državnoj upravi i javnim službama, čime je jedinstveno uređen sustav plaća na načelu „jednaka plaća za jednak rad“. Istodobno se potiče funkcionalno povezivanje jedinica lokalne samouprave, pri čemu je dosad funkcionalno spojeno već 270 jedinica lokalne samouprave.
Značajni su i rezultati reforme pravosuđa. Stupanjem na snagu niza zakonskih izmjena ostvaren je cilj smanjenja broja neriješenih predmeta i trajanja sudskih postupaka. Trajanje parničnih i trgovačkih predmeta skraćeno je za više od 200 dana, dok je ukupan broj svih neriješenih predmeta smanjen za gotovo 70.000.
NPOO je bio snažno usmjeren i na zelenu i digitalnu tranziciju. Provedene su reforme kojima se potiču energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući uvođenje sustava premija za potporu obnovljivim izvorima energije i novih modela za vlastitu proizvodnju i samoopskrbu energijom. Provedene su i reforme poslovanja i upravljanja željezničkim poduzećima s ciljem učinkovitijeg i održivijeg prometnog sustava
Posebno su mjerljivi rezultati reforme tržišta rada. Razvijene su nove ciljane mjere aktivne politike zapošljavanja za potrebe zelene i digitalne tranzicije te je uspostavljen sustav vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba.
Samo kroz NPOO bilježimo više od 5.000 korisnika novih mjera aktivne politike zapošljavanja povezanih sa zelenom i digitalnom tranzicijom, od čega je više od 3.200 korisnika iz ranjivih skupina. Istodobno je provedeno više od 41.500 vaučera za obrazovanje odraslih, od čega više od 12.000 za osobe iz ranjivih skupina. Time se ljudima omogućuje stjecanje novih znanja i vještina potrebnih na tržištu rada, osobito za prelazak na zeleno i digitalno gospodarstvo.
Važan primjer digitalne transformacije javnih usluga je i uspostava Središnjeg registra stanovništva. Njegovom uspostavom na održivoj digitalnoj tehnologiji stvaraju se preduvjeti za smanjenje administrativnog opterećenja građana pri ostvarivanju prava i ispunjavanju obveza.
U zdravstvu su provedene izmjene zakonodavnog okvira usmjerene na financijsku održivost sustava, učinkovitije korištenje i bolju raspodjelu zdravstvenih resursa te dostupnije zdravstvene usluge. Ostvareno je skraćivanje vremena čekanja za pojedinačne zdravstvene usluge, dovršena je funkcionalna integracija za više od 20 bolnica te su provedeni postupci zajedničke javne nabave za zdravstvene ustanove.
U potpunosti ostvarena 404 pokazatelja
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić u izjavi je istaknuo da su u potpunosti ostvarena 404 pokazatelja.
„Potpuno ostvarenje 404 reformskih i investicijskih pokazatelja u predviđenim rokovima, uz provedbu svih planiranih reformi, rezultat je velikog angažmana svih uključenih institucija i jasnog fokusa Vlade na provedbu. U izuzetno kratkom razdoblju Hrvatska je provela opsežan paket reformi i realizirala veliki broj ulaganja. To pokazuje našu spremnost da priliku koju nam je članstvo u Europskoj uniji pružilo pretvorimo u konkretne rezultate za građane i gospodarstvo“, istaknuo je Ćorić.
U priopćenju se navodi i da u sljedećem koraku slijedi ocjena Europske komisije i postupak odobravanja završnog plaćanja, a prema pravilima Mehanizma, završna plaćanja trebaju biti izvršena do kraja 2026. godine.
„Temeljem prikupljene dokazne dokumentacije, zaključno s 31. kolovoza 2026., Hrvatska je od ukupno 406 pokazatelja na razini cijelog NPOO-a, u cijelosti ispunila 404 pokazatelja u zadanim rokovima NPOO-a. Preostala 2 su ostvarena djelomično, a bit će ostvarena u cijelosti, iako izvan NPOO roka. Vlada je osigurala sve preduvjete za njihovu provedbu i nastavlja se raditi na njihovom punom ostvarenju“, izvijestili su.
Jedan se, dodaju, odnosi na infrastrukturni projekt izgradnje i obnove osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole, vezan za sredstva zajma.
Važnim ističu i da je odgovarajući pokazatelj vezan za sredstva bespovratnih sredstava već uspješno ispunjen.
Nastavlja se ulaganje u škole
Vlada je, kako su naveli, dodatno osigurala potrebna sredstva iz državnog proračuna kako bi se uspješno proveli svi planirani školski projekti - čak i u opsegu većem od prvotno utvrđenog broja projekata u NPOO-u.
„Vezano za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole, alokacija iznosi 1,72 milijarde eura, od čega NPOO sredstva iznose 1,2 milijarde eura, a iz državnog proračuna osigurano je 521 milijuna eura“, dodali su.
Dakle, poručili su, ne samo da se od ulaganja u škole ne odustaje, nego se ona nastavljaju s jasnim ciljem. Sredstva za njihovu provedbu su osigurana i učinak ulaganja u školsku infrastrukturu ostaje - škole se grade, dograđuju i opremaju, a kapaciteti za jednosmjensku i cjelodnevnu nastavu kontinuirano se povećavaju.
Drugi se odnosi na homologaciju autonomnih robo-taksija bez volana. I u ovom slučaju cilj ostaje isti - uspostaviti novu, potpuno inovativnu uslugu.
U priopćenju se ističe da je Vlada donijela potreban zakonodavni okvir i propise kako bi se omogućila uspostava prve takve usluge i time uostalom postavila benchmark na razini Europske unije.
Stoga, dodali su, kada se govori o 2 djelomično ispunjena pokazatelja, nužno je govoriti i o kontekstu: 404 pokazatelja u potpunosti su ostvarena, a kod preostala 2 riječ je o projektima koji se nastavljaju i čiji se stvarni učinci ne mogu svesti na jedan administrativni rok.
„Ukupni rezultati su jasni: 78 provedenih reformi kroz 162 ostvarena reformska pokazatelja, 242 u cijelosti ostvarena investicijska pokazatelja, odnosno ukupno 404 od 406 ostvarenih reformskih i investicijskih pokazatelja“, izvijestilo je Ministarstvo.
Konkretan pokretač promjena
Naglasili su da se taj uspjeh jasno odrazio i na međunarodnu percepciju Hrvatske te pridonio povijesnom napretku njezina kreditnog rejtinga, što su potvrdile vodeće svjetske rejting agencije. Ulazak Hrvatske, dodali su, u skupinu zemalja s visokokvalitetnim investicijskim rejtingom u kategoriji „A“ snažna je potvrda financijske i gospodarske stabilnosti zemlje, jačanja institucija i povjerenja u njezin daljnji razvoj.
„NPOO stoga nije bio samo skup reformi i ulaganja - bio je konkretan pokretač promjena koje su ojačale hrvatsko gospodarstvo, modernizirale javne sustave, podigle kvalitetu javnih usluga i stvorile bolje uvjete za život i rad građana diljem Hrvatske“, ističe se u priopćenju.
Njegova provedba, zaključuje Ministarstvo, pokazala je da Hrvatska, kada postoji jasna odgovornost, učinkovita koordinacija i zajednički angažman svih dionika, može u kratkom roku ostvariti velike i trajne promjene.
Izvor: MFIN/Vlada
Pisane vijesti
