- Objavljeno: 30.07.2025.
Dodijeljeno 16 ugovora za projekte energetske obnove višestambenih zgrada
.jpg?width=750&height=500&mode=crop)
Predsjednik Vlade Andrej Plenković, zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine Brankom Bačićem te ministricom zaštite okoliša i zelene tranzicije Marijom Vučković, dodijelio je predstavnicima suvlasnika i upravitelja višestambenih zgrada ugovore u iznosu od 9,1 milijuna eura za 16 projekata sufinanciranja energetske obnove zgrada.
"Ovako velika ulaganja u obnovu, plus energetska obnova višestambenih zgrada, predstavlja prioritet koji je važan i za naše građane i za šire ciljeve Hrvatske u procesu dekarbonizacije“, rekao je Plenković dodavši da svaka ovakva obnova znači manje emisije ugljičnog dioksida, manju potrošnju energije, bolje klimatske uvjete za stanare, snažniju mehaničku otpornost zgrada, veću sigurnost u slučaju potresa ili požara te bolju kvalitetu života.Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava za višestambene zgrade jedan je od šest poziva energetske obnove koji je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti pripremilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Poziv obuhvaća provođenje integralne energetske, dubinske i sveobuhvatne obnove višestambenih zgrada koja će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove.
Energetskom obnovom podiže se kvalitetu stanovanja te smanjuju troškovi kućanstva i javnog sektora
Ugovore je preuzelo 12 korisnika za 16 projekata energetske obnove višestambenih zgrada u Sisku, Rijeci, Slatini, Zadru, Đakovu, Pazinu, Puli, Labinu, Poreču i Zagrebu.
Ministar Bačić istaknuo je kako je energetska obnova, u ovom slučaju višestambenih zgrada, ujedno i projekt dekarbonizacije, odnosno smanjenja potrošnje energije i smanjenja emisije stakleničkih plinova.
"Energetska obnova je svoj veliki zamah u Hrvatskoj započela s našom prvom financijskom omotnicom, kroz koju smo obnovili oko 1350 zgrada, 850 zgrada javne namjene i 256 višestambenih zgrada, što je ukupno otprilike tri milijuna kvadrata", rekao je.
Iako je to veliki broj kvadrata, dodao je, to je još uvijek daleko od onoga što je potrebno napraviti da bismo do 2050. postigli energetsku neutralnost - jedan od ciljeva Europske unije i Hrvatske.
Kroz NPOO energetski obnovili i zgrade oštećene u potresima
Bačić je istaknuo kako su za to potrebna ogromna ulaganja, ali i kako će se time, osim energetske neutralnosti, podići kvaliteta stanovanja, smanjiti troškovi kućanstava i javnog sektora prilikom potrošnje energije te doprinijeti većoj energetskoj samodostatnosti Hrvatske.
Dodao je kako nam je u tom kontekstu NPOO iznimno dobro poslužio jer smo kroz njega energetski obnovili i zgrade oštećene u potresima.
Izvor: Vlada/Hina