LNG na Krku čini Hrvatsku regionalnim energetskim čvorištem

Podsjetio je da je odluka o nabavi broda, terminala za ukapljeni prirodni plin, bila jedna od strateških odluka njegove prve Vlade koja je realizirana u prošlom mandatu. 

„Na taj smo način, kao država, kao gospodarstvo, industrija, građani, zauvijek stekli neovisnost u smislu novog pravca nabave plina, a isto tako su mjerama koje je Vlada poduzimala omogućili da taj plin, kada je riječ o cijeni, bude priuštiv našim građanima u cijelom vremenu energetske krize s kojom smo kao svijet, Europa i Hrvatska bili suočeni“, dodao je. 

Najavio je potrebne preinake na terminalu koje bi trebale biti napravljene do listopada 2025. godine, a koje će omogućiti povećanje kapaciteta plina te pozicionirati Hrvatsku kao regionalno energetsko čvorište. 

Naglasio je da hrvatska kućanstva, gospodarstvo i industrija godišnje potroše oko 2,8 milijardi kubika plina, a preinakama će se kapacitet broda u Omišlju povećati na 6,1 milijardu. 

„To znači da imamo jedan ogroman prostor kako bismo plin koji dolazi ovdje na Krk, plasirali dalje, drugim zemljama kojima je on potreban. Primjerice, Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, Bavarskoj, ili pak, u budućnosti južne plinske interkonekcije prema BiH“, kazao je Plenković, poručivši da ovaj terminal čini Hrvatsku, kada je riječ o plinu, energetskim regionalnim čvorištem.

Premijer je poručio da se za projekt povećanja volumena cijevi kako bi se kroz taj transportni sustav moglo provesti više plina, koriste sredstva iz instrumenta RePowerEU.

Danas građenim plinovodom u budućnosti će se moći transportirati vodik

„Na taj način stvaramo sve pretpostavke da Hrvatska bude energetsko čvorište, a ono što je najvažnije, cijevi koje će se raditi bit će takve da se u budućnosti njima može transportirati i energent budućnosti, a to je vodik“, izjavio je Plenković, dodavši da je riječ o cjelovitoj, daleko promišljenoj investiciji koja Hrvatsku, na energetskoj karti Europe, stavlja u sasvim drugi položaj nego što ej to bilo ranije. 

Osvrnuo se i na prometnu povezanost, kazavši da je Hrvatska, jedina zemlja uz Njemačku, smještana na četiri prometna koridora u Europi.

„To su: koridor Rajina - Dunav, Mediteranski koridor, koridor Baltik-Jadran i koridor Zapadni Balkan - istočni Mediteran. 

Naglasio je da je to posebno važno kako bismo, uoči izbora za Europski parlament bolje razumjeli koliko je napravljeno za jačanje naše energetske i prometne infrastrukture. 

Premijer je napomenuo posebnu važnost uključenje Dalmacije i Splita u europske koridore te, na taj način, omogućavanje daljnjih investicija, ne samo u cestovnu, već i u željezničku infrastrukturu.

Podsjetio je na dosadašnja ulaganja na hrvatskoj obali. 

„Uložili ogromna sredstva u renesansu hrvatske obale, u pomorske i ribarske luke“, kazao je, ocijenivši da se na taj način pomoglo ribarstvu, kao važnoj grani hrvatskog gospodarstva.

Predsjednik Vlade najavio je buduća ulaganja u projekte kojima će se prometno povezati one dijelove Hrvatske kojima još nedostaje neka poveznica, primjerice brza cesta, obilaznica ili tunel.

„Naš je plan da do kraja ovog desetljeća sve županije, svi krajevi Hrvatske dođu u ravnopravni ekonomsko-prometni položaj“, istaknuo je.

Na Krk dosad došlo 92 broda sa 7,7 milijardi kubika plina

Upitan je li zadovoljan dinamikom izgradnje nove plinovodne cijevi prema Sloveniji i Austriji, Plenković je kazao da sve ide jako dobro.

Rekao je da je dosad u Hrvatsku došlo 92 broda s ukupno 7,7 milijardi kubika plina, izrazivši uvjerenje da će brodovi s ukapljenim prirodnim plinom nastaviti dolaziti i nakon što se završe preinake broda i aktivnosti koje se odnose na plinovode.

„To je jedna velika koordinirana aktivnost LNG-a, Plinacra, Vlade, ministarstava i cijelog korištenja instrumenta RePowerEU“, zaključio je predsjednik Vlade, ocijenivši da radimo dobar posao dugoročno i za nas i za ulogu Hrvatsku kao regionalnog čvorišta za energetiku.