Ursula von der Leyen: Hrvatski NPOO je izvanredan, radi se o zaista ulaganju u budućnost iduće generacije

Ursula von der Leyen: Hrvatski NPOO je izvanredan, radi se o zaista ulaganju u budućnost iduće generacije

Uručujući predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću odobreni Nacionalni plan za oporavak i otpornost, vrijedan 47,5 milijardi kuna, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istaknula je da se radi o izvanrednom planu koji će u godinama koje slijede oblikovati ekonomiju i društvo. "Radi se zaista o ulaganju u budućnost iduće generacije, kako i samo ime Mehanizma govori", poručila je. Premijer Plenković i predsjednica Komisije tom su prigodom još jednom pozvali sve građane da se cijepe protiv Covida-19.

Nakon sjednice Vlade na kojoj je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen informirala članove Vlade o pozitivnoj ocjeni hrvatskog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednica Europske komisije održali su zajedničku konferenciju za medije.
 
Premijer Plenković tom je prigodom zahvalio predsjednici Komisije na dolasku u Zagreb i još jednom izrazio zadovoljstvo pozitivnom ocjenom hrvatskoga Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koju je jučer usvojio Kolegij Europske komisije.
 
"Taj će dokument omogućiti provođenje reformi i financijsku težinu od 47,5 milijardi kuna", poručio je naglasivši da je riječ o zaista izdašnim sredstvima.
 
Istaknuo je da je za veliki problem posljedica pandemije Covida-19 Europska unija pronašla veliki odgovor – a to je Mehanizam EU iduće generacije.
 
"Hrvatska je dobila sredstva u iznosu od 12 posto BDP-a, daleko iznad prosjeka drugih članica Europske unije i siguran sam da ćemo ova sredstva iskoristiti za rast i za razvoj", kazao je predsjednik Vlade.
 
U ime hrvatskih građana zahvalio je Europskoj komisiji na pokazanoj solidarnosti vezanoj uz dva razorna potresa koja su pogodila Hrvatsku, a koja su prouzročila ukupne štete od 129 milijardi kuna.
 
"Milijardu eura iz Fonda solidarnosti izrazito su značajna sredstva za financiranje obnove i želim zahvaliti u ime svih nas na toj velikoj potpori", zaključio je.
 
Hrvatska najveći primatelj u odnosu na BDP
 
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen potvrdila je da će Hrvatska biti najveći primatelj iz Mehanizma, u odnosu na BDP.
 
Istaknula je da je Hrvatska, uz pandemiju koja je pogodila sve zemlje članice, pogođena i razornim potresima i dodala da nas je upravo europska solidarnost dovela do ovoga trenutka.
 
"Sjećam se telefonskog razgovora s Vama, Andrej, neposredno nakon potresa i nikada neću zaboraviti koliko patnje i straha je bilo u tim trenucima nakon potresa, ali i hrabrosti s kojom je Hrvatska nakon tih trenutaka krenula u oporavak i obnovu", poručila je predsjednica Komisije.
 
Hrvatsku je, istovremeno, pogodila i pandemija.
 
"Svi se sjećamo teškog početka pandemije, ali držali smo se zajedno, odlučili smo se za zajedničku nabavu cjepiva što je bila dobra odluka. Ne želim ni zamisliti što bi se dogodilo da su veće države članice imale pristup cjepivu, a srednje i manje nisu", poručila je istaknuvši da se sada kampanja cijepljenja nastavlja dalje i da svjedočimo povećanju brojeva procijepljenih građana.
 
"Želim ohrabriti sve da se cijepe – to znači zaštitu, ne samo vašu osobnu već i vaših bližnjih", poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
 
Za ambiciozne projekte 6,3 milijarde eura
 
Sada zajedno idemo dalje, dodala je, ulažeći u oporavak.
 
"Hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti je izvanredan. Želim vam zahvaliti na suradnji, radili smo vrlo predano, a rezultat je sjajan", istaknula je predsjednica Komisije i dodala da će taj Plan oblikovati gospodarstvo i društvo u godinama koje dolaze.
 
"Radi se o zaista ulaganju u budućnost iduće generacije, kako samo ime Mehanizma govori", kazala je.
 
Naglasivši da će se u ambiciozne projekte, kroz nekoliko idućih godina, uložiti 6,3 milijarde eura, predsjednica von der Leyen predala je premijeru Plenkoviću odobreni Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
 
Nacionalni plan opravka i otpornosti sjajna prilika za napredak Hrvatske
 
Odgovarajući na pitanja novinara  hoće li Nacionalni plan oporavka i otpornosti produbiti jaz između zemlja članica Europske unije te očekuje li poteškoće prilikom njegove provedbe, predsjednica Europske komisije von der Leyen kazala je da je Nacionalni plan opravka i otpornosti sveobuhvatna tema. "Njegov cilj je da iz ove krize izađemo snažniji nego što smo u nju ušli", naglasila je.
 
Podsjetila je da korona kriza nije jednako pogodila sve zemlje članice Europske unije te da se o tome vodilo računa prilikom raspodjele sredstava.
 
Istaknula je snažnim i učinkovitim dio plana koji se odnosi na ulaganja. Izrazila je uvjerenje da je ovo sjajna prilika za napredak Hrvatske.
 
Von der Leyen je kazala da je provedba težak posao za svih 27 zemalja članica Europske unije, iskazavši snažnu potporu Europske komisije Hrvatskoj na tom putu.

"Zajedno radimo zadnjih mjeseci i tjedana kako bi smo razvili ovaj Plan i uvjerena sam da će donijeti promjene. Težak, ali dobar posao je ispred nas", rekla je. 
 
Spremni smo platiti kavu u eurima u Zagrebu početkom 2023.
 
Što se tiče spremnosti Hrvatske za ulazak u Schengen, predsjednik Vlade Plenković je podsjetio da je Europska komisija Jean-Claude Junckera, ali i Ursule von der Leyen dala pozitivnu ocjenu  Hrvatskoj o ispunjenosti svih pretpostavki i kriterija za članstvo u Schengenskom prostoru.
 
Istaknuo je izvrsnu suradnju s predsjednicom Europske komisije i nadležnom povjerenicom Ylvom  Johansson.
 
"Gledajući dokument koji je Komisija objavila početkom lipnja i koji se tiče jasan je signal o dovršetku Schengenskog prostora što znači proširivanje na Hrvatsku, ali i na Bugarsku i Rumunjsku", kazao je Plenković.
 
Sada kada je Komisija, dodao je, prebacila lopticu na teren Vijeća možemo u najboljoj vjeri očekivati da se 2022. donese odluka o Hrvatskoj kao novoj članici.
 
"Mi ćemo sa svoje strane učiniti sve da ta dublja integracija bude i ostvarena", poručio je.
 
Premijer je kazao da je ulazak u europodručje drugi cilj.
 
"Želimo da on bude velika, snažna i krupna politička ostavština naše druge Vlade", naglasio je. Izrazio je zadovoljstvo suradnjom s Komisijom, eurogrupom i predsjednicom Europske središnje banke.
 
"Tu smo na odličnom putu da ispunimo kriterije i da budemo spremni da platimo kavu u eurima u Zagrebu već početkom 2023.", poručio je Plenković.
 
Ursula von der Leyen je rekla da Komisija smatra da je Hrvatska spremna za ulazak u Schengen i da je sljedeći zadatak uvjeriti Europsko vijeće.
 
Što se tiče ulaska u europodručje, von der Leyen je kazala da je Hrvatska na dobrom putu, čestitavši joj na uloženom trudu.
 
"Ako Hrvatska nastavi s poslom kao do sada, izgledi za ulazak 2023. su dobri", zaključila je.
 
Naša je želja da potaknemo cijepljenje, podaci od jučer odličan signal u odnosu na prošli tjedan
 
"Naša je želja da potaknemo sve, prije svega građane, ali da u tom procesu i poslodavci budu partneri, kako bismo nagradili one koji vode računa o sebi i o drugima, a istodobno potaknuli sve one kojima treba još dodatnog ohrabrenja kako bismo došli do postotaka koji se mogu po ključnim kriterijima definirati kao kolektivni imunitet", odgovorio je predsjednik Vlade upitan je li s predsjednicom Komisije razgovarao o mogućim zajedničkim akcijama u vezi što veće procijepljenosti na razini EU ili i dalje sve ostaje na domu da se cijepe oni koji to žele.
 
"Neke zemlje za razliku od nas imaju bolji odaziv svojih građana pa su procijepili puno veći broj stanovnika, mi smo u fazi da moramo raditi ta ohrabrenja. Zadovoljni smo da je ovih 8.000 prvih doza jučer, to je odličan signal u odnosu na brojeve koje smo imali prošloga tjedna", nastavio je.
Dodao je kako ne vjeruje da će na razini V ijeća, uz dodatne preporuke, biti i drugih odluka jer cijepljenje varira među pojedinim državama članicama.
 
"Na nama je da uvjerimo većinu hrvatskih građana da naprave doprinos koji je bitan za zajednicu, za cijeli narod, gospodarstvo, financije, i u konačnici, za normalno funkcioniranje života. Mi smo kao Vlada vodili računa da te mjere budu balansirane, imali smo manje restriktivne režime nego niz drugih država članica EU", rekao je Plenković.
 
Plenković i von der Leyen pozvali građane da se cijepe kako bi zaštitili i sebe i svoje bližnje
 
Upitan je li s predsjednicom Komisije razgovarao o mogućim zajedničkim akcijama ili zakonima koji se tiče procijepljenosti ili i dalje ostaje na tomu da se cijepe oni koji to žele, predsjednik Vlade ponovio je da je cijepljenje dobrovoljno te podsjetio na činjenicu da je u svijetu do sada, od covida ili s covidom, umrlo 4 milijuna ljudi,  da je u Hrvatskoj preminulo više od 8.200 ljudi i da su nam financijski troškovi vezani za covid bili oko 34 milijarde kuna.
 
"Zbog ove pandemije nam je u prošloj godini pao BDP za 8 posto. Ali smo unatoč tomu dali izdašna sredstva za naše radnike, za poslodavce. Samo za plaće dali smo 11,7 milijardi kuna", istaknuo je premijer. Naveo je i ostale troškove, primjerice, 6 milijardi oproštenih davanja, troškove za likvidnost, naknade za fiksne troškove, različite sektorske potpore.
 
"Unatoč tome vidimo da sada, nakon što Hrvatska ima dovoljno doza, na čemu zahvaljujem Europskoj komisiji koja je omogućila ugovorima s velikim farmaceutskim kompanijama da sve članice dobiju ravnomjerno cjepiva za svoje građane, imamo određeni problem sporošću u cijepljenju", kazao je Plenković.
 
Ursula von der Leyen također je govorila o kampanji cijepljenja, ohrabrivši sve da se cijepe kako bi zaštitili sebe i svoje bližnje, a predsjednik Vlade na kraju je istaknuo činjenicu da je predsjednica Komisije ujedno i liječnica.



Pisane vijesti