Hrvatskoj uplaćena 4. rata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti vrijedna 162 milijuna eura

Na početku današnje sjednice Vlade premijer Plenković izvijestio je da je Hrvatskoj uplaćena 4. rata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od 162 milijuna eura. Time je do sada, u prvih nešto više od 10 godina članstva u Europskoj uniji, u hrvatski proračun iz europskog uplaćeno preko 20 milijardi eura za brojne projekte usmjerene ka rastu i razvoju. Dodao je da je Vlada poslala zahtjev za isplatu 5. rate iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od ukupno 822 milijuna eura, što je do sada najveći pojedinačni iznos.

Otvarajući današnju, 300. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema.
 
Osvrnuo se na vijest o smrti Josipa Manolića kazavši kako je on u vremenima borbe za samostalnost, obranu i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske, kao jedan od najdugovječnijih hrvatskih političara, odlučio svoje dugogodišnje iskustvo staviti u službu stvaranja hrvatske države.
 
"Zahvaljujemo mu na doprinosu i izražavamo sućut njegovoj obitelji", poručio je.
 
Izvijestio je da je prije nekoliko minuta Vlada dobila informaciju da je Hrvatskoj uplaćena 4. rata iz Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti u iznosu od 162 milijuna eura.
 
Time je, uz recentnu uplatu koja se odnosila na Operativni program Konkurentnost i kohezija premašen iznos do sada uplaćenih 20 milijardi eura u hrvatski proračun iz europskoga proračuna.
 
Hrvatska je druga najuspješnija članica EU-a u provedbi Plana oporavka i otpornosti, 5. rata od 822 milijuna eura bit će najveća pojedinačna
 
Do sada je, dakle, pojasnio je premijer, Hrvatska u nešto više od deset godina članstva u Europskoj uniji primila 20 milijardi eura za brojne projekte uložene u razvoj i rast kao dodana vrijednost hrvatskoga gospodarstva.
 
Jednako tako, dodao je, Vlada je poslala zahtjev za isplatu 5. rate iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od ukupno 822 milijuna eura, što je do sada najveći pojedinačni iznos.
 
Za tu ratu, naglasio je, bilo je potrebno ispuniti 37 reformi institucija, što je i učinjeno.
 
"Trenutno smo druga najuspješnija članica Europske unije u provedbi Plana oporavka i otpornosti", istaknuo je dodajući kako je samo Italija trenutno ispred Hrvatske, a iza nje su Portugal, Španjolska, Slovačka, Grčka i Rumunjska.
 
Hrvatska je u roku ispunila 157 od 157 zadanih kriterija, dodao je, ispunjene su 122 reforme uz 35 ugovorenih ili završenih investicija.
 
Objavljeno je ukupno 382 natječaja i poziva u vrijednosti od 5 milijardi eura.
 
U usporedbi s drugim državama napomenuo je kako je samo šest država članica dobilo uplatu treće rate, a samo tri uplatu i četvrte rate.
 
U idućem mandatu krećemo u realizaciju velikog projekta za hrvatsko zdravstvo - izgradnju nove dječje bolnice
 
Od ostalih aktivnosti izdvojio je puštanje u rad novog uređaja magnetske rezonance vrijednog gotovo 2 milijuna eura u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj. Dodao je da je u mandatu ove Vlade u tu bolnicu uloženo ukupno više od 22 milijuna eura.
 
Najavio je i izgradnju nove dječje bolnice kazavši da je za taj projekt dovršena projektna dokumentacija, a vrijednost je u ovom trenutku procijenjena na 230 milijuna eura, a sredstva su osigurana.
 
"U idućem mandatu idemo u realizaciju ovoga velikog projekta za hrvatsko zdravstvo", poručio je.
 
Jutros je premijer Plenković sudjelovao na obilježavanju početka radova na Trgu pravde, a radi se o investiciji od ukupno 170 milijuna eura kojom će se na jednoj lokaciji objediniti vrlo važne pravosudne institucije - Upravni sud, Visoki upravni sud, Trgovački sud, Visoki trgovački sud, Pravosudna akademija i Centar za mirenje.
 
Radi se o najvećoj investiciji u pravosudnu infrastrukturu u zemlji ikada, naglasio je predsjednik Vlade, kojom se nastavlja bolja organizacija i centralizacija poslova, uključujući i digitalizaciju.
 
Nastavit će se i s povećanjem materijalnih prava, istaknuo je, podsjetivši na recentno povećanje plaća sucima i državnim odvjetnicima.
 
"Kao članica Europske unije i buduća članica OECD-a, želimo da naši propisi budu takvi da stranke ostvaruju svoja prava brzo i učinkovito, kao i da ti propisi budu dodatna legitimacija za poslovnu klimu u Hrvatskoj, porezna rasterećenja i predvidiv okvir za one koji žele poslovati i ulagati", kazao je.
 
Za hrvatske otoke 150 milijuna eura, prihodi od turizma u 2023. 14,6 milijardi eura
 
Izdvojio je i obilježavanje Dana Koprivničko-križevačke županije na kojem se govorilo o brojnim projektima i ulaganjima u sjever Hrvatske i tu županiju konkretno.
 
Iskoristio je prigodu da čestita dane županija Požeško-slavonske i Zadarske, na čijem obilježavanju danas sudjeluju ministri Piletić i Erlić.
 
Prošloga tjedna premijer Plenković posjetio je i Zadar, u okviru Vladine politike jačanja hrvatskih otoka. U 86 kapitalnih projekata na hrvatskim otocima ulaže se 150 milijuna eura, istaknuo je.
 
Tek svaki 30. stanovnik Hrvatske, dodao je premijer Plenković, živi na otoku, međutim na otocima se ostvaruje svako četvrto noćenje u okviru sezone te je i zato posebno važno da država skrbi o otocima.
 
U tom je kontekstu naveo da su rezultati hrvatskoga turizma u prošloj godini bili sjajni i rekordni i kada je riječ o broju turista, njih više od 20 milijuna, i kada je riječ o broju noćenja, kojih je bilo više od 110 milijuna.
 
U odnosu na 2016., kada je ova Vlada započela svoj mandat, prihodi od turizma bili su 8,1 milijardu eura, u 2023. prema podacima Hrvatske narodne banke ti su prihodi iznosili 14,6 milijardi eura i time su značajno doprinijeli rastu hrvatskoga BDP-a.

Pisane vijesti