Omogućili smo strateško pozicioniranje Hrvatske, bolju apsorpciju europskih sredstava i projekte koji čine iskorak

Nacionalni program oporavka i otpornosti, Nacionalni program reformi i Program konvergencije međusobno su povezani akti i dokumenti, a dio su Programa Vlade, koji usmjeravaju rad koji je dio šireg napora da budemo konkurentni i otporni na eventualne buduće šokove, poručio je danas premijer Plenković. Proteklih pet godina, dodao je, živimo stalno pod utjecajem vanjskih šokova, od pandemije Covida-19 i dva potresa do posljedica ruske agresije na Ukrajinu. Sve je to dovelo do mjera koje su morale na konzistentan način očuvati socijalni koheziju, ostvariti strateške interese države i uspjeti napraviti iskorake u svim segmentima koji su ljudima najbitniji - a to su plaće, mirovine i priuštivo stanovanje. Na te će se elemente, uz ulaganje u obrazovanje, Vlada fokusirati i u iduće tri i pol godine mandata kako bi koristi od osnaženog međunarodnog položaja Hrvatske stavila u funkciju hrvatskih građana i hrvatskog gospodarstva.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas izvršnog potpredsjednika Europske komisije za koheziju i reforme Raffaelea Fittoa, s kojim je nakon sastanka sudjelovao na otvorenju konferencije „Nacionalni plan oporavka i otpornosti: konkurentna i zelena tranzicija u Republici Hrvatskoj“.
 
U svom govoru, premijer je istaknuo kako je izvršni potpredsjednik Europske komisije Fitto odabrao baš Hrvatsku kao prvu zemlju koju je posjetio na toj svojoj novoj dužnosti na turneji obilaska glavnih gradova članica.
 
To je važna politička poruka, naglasio je premijer, jer je, između ostalog, Hrvatska ispunila 183 od 183 reforme i indikatora u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koje si je sama zadala.
 
Priznanje je to za dinamiku provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te poticaj za još učinkovitiju apsorpciju sredstava iz aktualne financijske perspektive i brže lovljenje koraka s onima koji su u Uniju ušli prije nas, dodao je.
 
Hrvatska je trenutno najučinkovitija članica EU u provedbi NPOO-a
 
Uz Italiju, trenutno je Hrvatska najučinkovitija i najbrža u provedbi tog programa. Ove godine, dodao je, imat će angažirano 81 posto ukupnih sredstava od 10,5 milijardi eura koji su joj na raspolaganju kroz Instrument EU iduće generacije.
 
Taj je instrument, podsjetio je, bio zajednički i snažan odgovor Europske unije na veliki ekonomski šok nastao uslijed krize uzrokovane pandemijom Covida-19.
 
Čestitao je svima koji rade na apsorpciji tih sredstava. U kontekstu apsorpcije sredstava, osvrnuo se na dosadašnju učinkovitost u tom pogledu ove Vlade.
 
Prvi element bila je apsorpcija sredstava iz prvog Višegodišnjeg financijskog okvira 2014. - 2020.
 
Na početku prvog mandata ove Vlade, podsjetio je, Hrvatska je bila na manje od 8 posto ugovorenosti. Potrošili smo sve, dodao je, otprilike oko 112 posto od onoga što je bilo alocirano.
 
Uz to, Vlada je Hrvatskoj priskrbila milijardu eura iz Fonda solidarnosti za obnovu Zagreba i Banovine od potresa, a i tu su potrošena sva sredstva, i to i više nego što je bilo predviđeno.
 
Paralelno s Nacionalnim programom reformi krenuo je i novi Višegodišnji financijski okvir 2021.- 2027., vrijedan 14 milijardi eura. Uz to, na vrijeme će se potrošiti i sva sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
 
Europska sredstva omogućuju brže lovljenje koraka s razvijenijim državama članicama
 
Naglasio je kako nije nimalo jednostavno potrošiti taj novac na vrijeme za kvalitetne projekte koji su dodana vrijednost konkurentnosti, zelenoj tranziciji, digitalnoj transformaciji, ravnomjernom regionalnom razvoju, infrastrukturi,  obrazovanju, zdravstvu, pravosuđu i gospodarstvu općenito.
 
Ta sredstva, dodao je, omogućuju lovljenje koraka s razvijenijim državama članicama, koje nisu bile žrtva agresije poput Hrvatske i ušle su u EU prije nas, a u 90-ima su potrošile pretpristupnu pomoć koju Hrvatska nije imala.
 
Odbacio je lažne teze koje se od nekih aktera plasiraju u javnosti o tome da nakon 2027. europskih sredstava neće biti.
 
"Moramo razgrtati laži koje nisu slučajno plasirane", poručio je ustvrdivši kako se takve teze plasiraju kao alibi za slučaj da neka buduća eventualna vlada bude manje uspješna.
 
U tom je kontekstu naveo nekoliko argumenata o uspješnosti Vlade, koji se takvim narativom pokušavaju osporiti.
 
Ostvarili smo cilj dublje integracije u EU, uz rekordno visoku zaposlenost i kontinuirani rast gospodarstva
 
Kao što je, primjerice, odnos zaposlenih i nezaposlenih, koji je je 2016. bio 6:1, a danas je 20:1. Hrvatska je 2016. godine bila na 62 posto prosječne razvijenosti Europske unije, a 2028. doći će na 82 posto. BDP per capita 2016. bio je 11.000 eura, a sada je 22.000 eura.
 
Međunarodni položaj kojeg Hrvatska danas uživa, istaknuo je, nije samo do učinkovitog povlačenja europskih sredstava, već i do odgovornog upravljanja javnim financijama, do niza poreznih reformi koje su rasterećivale i građane i gospodarstvo, do reformskih zahvata koji su doveli do povijesno visokog investicijskog kreditnog rejtinga na razini A.
 
Hrvatska je ušla i u Schengen i u europodručje i u Europski stabilizacijski mehanizam, a dogodine će postati članica OECD-a.
 
Svi su ti ciljevi, podsjetio je, zacrtani u prva tri mjeseca 2017., kada je Vlada počela provoditi reforme potrebne za njihovo ostvarivanje, a zbog zahtjevnih kriterija bilo je potrebno nekoliko godina.
 
"Omogućili smo strateško pozicioniranje Hrvatske, bolju apsorpciju europskih sredstava i projekte koji čine iskorak u zelenoj tranziciji", poručio je.
 
Vrijeme je za energetsku tranziciju i prilagodbu ekonomije na nove uvjete globalnog funkcioniranja
 
Kako bi kontekstualizirali uspješnost Hrvatske, kazao je, potrebno je pogledati malo šire.
 
Primjerice, danas Europska unija uvozi 98 posto nafte, 90 posto plina te 60 posto ugljena. Ta fosilna goriva u idućih 15 godina doseći će vrh svjetskih rezervi, što znači da će biti skuplja.
 
Zato je vrijeme za energetsku tranziciju i što veća ulaganja u obnovljive izvore energije te prilagodbu naše cijele ekonomije na te radikalno izmijenjene uvjete globalnog funkcioniranja.
 
Nacionalni program oporavka i otpornosti, zajedno s ranijim Nacionalnim programom reformi i Programom konvergencije međusobno su povezani akti i dokumenti, a dio su Programa Vlade, koji usmjeravaju rad koji je dio šireg napora da budemo konkurentni i otporni na eventualne buduće šokove.
 
Proteklih pet godina, dodao je premijer, živimo stalno pod utjecajem vanjskih šokova, od Covida, dva potresa do posljedica ruske agresije na Ukrajinu.
 
Sve je to dovelo do mjera koje su morale na konzistentan način očuvati socijalni koheziju, ostvariti strateške interese države i uspjeti napraviti iskorake u svim segmentima koji su ljudima najbitniji - a to su plaće, mirovine i priuštivo stanovanje.
 
Na te će se elemente, uz ulaganje u obrazovanje, Vlada fokusirati i u iduće tri i pol godine mandata kako bi koristi od osnaženog međunarodnog položaja Hrvatske stavila u funkciju hrvatskih građana i hrvatskog gospodarstva.

Pisane vijesti