Plenković: U partnerstvu sa županijama transformiramo Hrvatsku

Hrvatskom se upravlja višerazinski, vodeći računa o načelima proporcionalnosti i supsidijarnosti, kao i ključnim načelima Vladine politike - funkcionalnoj i fiskalnoj decentralizaciji te zajedničkoj realizaciji brojnih projekata diljem zemlje, kazao je danas premijer Plenković na obilježavanju 20 godina Hrvatske zajednice županija u Opatiji. "Hrvatsku transformiramo i činimo je kvalitetnijom u gospodarskom i socijalnom pogledu i pogledu standarda života naših građana. To radimo u partnerstvu sa županijama", dodao je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanom obilježavanju 20 godina Hrvatske zajednice županija u Opatiji.
 
Istaknuvši jako dobru suradnju između Vlade i Hrvatske zajednice županija, zajedno s udrugom gradova i zajednicom općina, premijer Plenković rekao je kako se Hrvatskom upravlja višerazinski, vodeći računa o načelima proporcionalnosti i supsidijarnosti, kao i ključnim načelima Vladine politike - funkcionalnoj i fiskalnoj decentralizaciji te zajedničkoj realizaciji brojnih projekata diljem Hrvatske.
 
Tim je načelima, dodao je, politika ravnomjernog regionalnog razvoja prenesena u konkretne i građanima jasno vidljive projekte, poput 14 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za unaprjeđenje vodo-komunalne infrastrukture, vrijednih 47 milijuna eura, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji su uručeni danas u Opatiji. 
 
U zadnjih sedam godina, kazao je premijer, etablirani su redoviti susreti Vlade i svih župana, a svijest o ključnim razvojnim prioritetima svih dijelova Hrvatske jasna je itekako i svim članovima Vlade i županima.
 
Brojni projekti u cilju ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske
 
"Kroz brojne projekte koje smo zajednički realizirali vidi se i unaprjeđenje života i jedan transformativni karakter osnaženog međunarodnog položaja Hrvatske nakon deset godina članstva u Europskoj uniji", rekao je predsjednik Vlade.
 
Od brojnih konkretnih infrastrukturnih projekata koji to pokazuju premijer Plenković izdvojio je one najvažnije - od koridora Vc, preko završetka druge cijevi tunela Učka, do LNG terminala, zatim dovršetka autoceste A 11 između Zagreba i Siska, Stonske obilaznice, Gospodarskog centra Osječko-baranjske županije i tako dalje.
 
"Hrvatsku transformiramo i činimo je kvalitetnijom u gospodarskom i socijalnom pogledu i pogledu standarda života naših građana. To radimo u partnerstvu sa županijama i ja mogu zaista iskazati zadovoljstvo, jer ovo nije više samo partnerstvo, ovo su prijateljski odnosi puni svijesti o ravnomjernom razvoju Hrvatske", poručio je premijer Plenković.
 
Niz zakona koje ćemo donijeti tijekom jeseni omogućit će našim građanima povećanje neto primanja
 
Odgovarajući na pitanja novinara o drugim aktualnim temama, predsjednik Vlade osvrnuo se na najave porezne reforme.
 
Istaknuo je da je Vlada u proteklim godinama pokazala da zaista nastoji rasteretiti i građane i gospodarstvo, a više krugova poreznih reformi donijelo je rasterećenje od više od 10 milijardi kuna.
 
Osvrnuvši se na ono što je naznačio ministar Primorac, rekao je da će to predstavljati novi paket poreznoga rasterećenja i smjer traženja rješenja kako bi se i onima koji imaju manja primanja podigle neto plaće.
 
"Niz zakona koje ćemo donijeti tijekom jeseni omogućit će našim građanima da im se povećaju neto primanja", najavio je premijer Plenković naglasivši da je ogroman broj građana u potpunosti izvan poreznih škara poreza na dohodak.
 
Vlada na tome radi, dodao je, ali s objavom će pričekati još neko vrijeme dok se svi potrebni dokumenti pripreme.
 
Što se tiče prihoda jedinica lokalne i područne samouprave, podsjetio je da je Vlada velikom reformom te prihode povećala od 2017. na ovamo.
 
U konačnici, dodao je, i rezultati proračuna, a to je suficit opće države od 0,4 posto, govore o tome da su prihodi lokalne razine zaista bili visoki u 2022.
 
Slučaj s posmrtnim ostacima preminulih u bolnici Sveti Duh pitanje je za Grad Zagreb i za Možemo
 
Osvrnuo se i na probleme u zdravstvenom sustavu.
 
Što se tiče slučaja u sisačkoj bolnici gdje su dvije pacijentice bile smještene u jednom krevetu, premijer Plenković kazao je da je ministar Beroš na to već vrlo jasno reagirao.
 
"Onaj tko je učinio to da je dvoje pacijenata završilo u istom krevetu će sigurno za to odgovarati. Ne vidim da je to bila neka smislena politika ravnatelja ili nekog voditelja službe. Ne znam kako se to dogodilo, ali se nije smjelo dogoditi", kazao je.
 
O slučaju posmrtnih ostataka preminulih pacijenata u bolnici Sveti Duh, premijer je kazao kako je to pitanje za Grad Zagreb i za Možemo, a od Ministarstva očekuje da od ravnateljice zatraži izvješće.
 
Za izmjene Zakona o izbornim jedinicama ima dovoljno vremena, okviri su praktički zadani odlukom Ustavnog suda
 
Što se tiče Zakona o izbornim jedinicama, premijer Plenković kazao je kako primjećuje veliko uzbuđenje među političkim strankama te da svi samo o tome govore, kao da su izbori sutra, a do izbora ima više od godine dana.
 
Za izmjene zakona, dodao je, ima dovoljno vremena s obzirom da će postojeći zakon prestati važiti, prema odluci Ustavnog suda, 30. rujna.
 
Prema dobroj praksi, dodao je, bilo bi u redu da se zakon donese kroz dva čitanja uz prethodno javno savjetovanje.
 
Okviri izmjena zakona, istaknuo je predsjednik Vlade, praktički su zadani ovime što je kazao Ustavni sud te će doći do modifikacija postojećeg sustava prema kojima će specifična težina svakog izabranog zastupnika imati jednak broj birača.
 
Nakon anketa od 31 posto potpore, svi su se odmah ušušurali da prilijepe nešto nekome iz HDZ-a
 
Upitan o slučaju lažnih covid testova, premijer Plenković kazao je kako o tome nema nikakvih saznanja te da za tog čovjeka niti je čuo niti zna tko je i čime se bavi, ali i napomenuo kako je zanimljivo da se kada se radi o nekom tko je na neki način povezan s HDZ-om uvijek to naglašava, dok primjerice u riječkom slučaju Sortirnice nigdje nije čuo formulaciju "sin SDP-ovca" ili "SDP-ova pročelnica".
 
"To već lagano doživljavam kao jedan kompleks nakon ankete od 31 posto potpore pa su se sad svi ušušurali da odmah nešto prilijepe nekome iz HDZ-a. To postaje prozirno i smiješno", dodao je.
 
Prosječna plaća u Hrvatskoj prešla je 1.110 eura, a od početka mandata povećana je za više od 300 eura
 
Upitan hoće li osobno sjesti s predstavnicima sindikata koji traže povećanje plaća, premijer Plenković ustvrdio je da Vlada vodi stalni socijalni dijalog.
 
Posjetio je na ukupni rast plaća, osnovica i koeficijenata, kao i na brojne potpisane granske ugovore i dogovorene dodatke  u mandatu njegove Vlade poručivši kako se to ne može usporediti s razdobljem prije ove Vlade.
 
Istaknuo je da je prosječna plaća u Hrvatskoj, za veljaču, prešla 1.110 eura, a od početka mandata povećana je za više od 300 eura. Medijalna plaća je nadomak 1.000 eura, a minimalna 560 eura.
 
Ministri, dodao je, vode razgovore sa svim sindikatima i nastoje maksimalno izaći u susret.
 
"U proteklih sedam godina imali smo veći rast plaća nego što je kumulativna inflacija za svo ovo razdoblje", kazao je upozorivši kako se ne može promatrati situacija samo na temelju jedne godine u kojoj je do rasta inflacije došlo zbog globalnih okolnosti uzrokovanih, prije svega, ruskom agresijom na Ukrajinu. 
 
Poanta svega onoga što Vlada radi je da svima bude bolje
 
Upitan pribojava li se štrajkova, premijer Plenković podsjetio je na odgovor hrvatske Vlade na 2022. godinu koja je bila godina tektonskih poremećaja, ogromne energetske krize, prehrambene krize i inflatornih pritisaka.
 
Vlada je, naglasio je, djelovala državnim intervencijama i izašla s paketima mjera ukupne vrijednosti 6,8 milijardi eura, a u privatnom sektoru isplatila je plaće za 800 tisuća radnika u vrijeme Covida, zbog čega je preživjelo 130 tisuća poduzeća.
 
"Ako se netko trudi da pomaže svima i da kao društvo skupa prođemo kroz krizu, mi se trudimo", poručio je.
 
Razumije, dodao je, sve aktere koji hoće više, istaknuvši da je i cijela poanta onoga što Vlada radi da svima bude bolje.
 
Ne očekuje, odgovorio je na pitanje, prosvjed vatrogasaca podsjetivši da je Vlada Hrvatsku vatrogasnu zajednicu iz ranga udruge podigla u rang središnjeg državnog ureda, uložila ogromna proračunska sredstva, podijelila brojna vozila, a sada diže i koeficijente.
 
Ako pogledate sve slučajeve u našem mandatu, onda bi samo slijepac mogao tvrditi da HDZ ima nekakav upliv na rad DORH-a
 
Upitan smatra li da u DORH-u dobro rade svoj posao, premijer je kazao kako oni svoj posao rade sukladno zakonu.
 
Smatra da je previše uzbuđenja u hrvatskoj oporbi te da Vlada ne mora posebno dokazivati koliko inzistira na neovisnosti pravosudnih tijela.
 
"Ako pogledate sve slučajeve u našem mandatu, onda bi samo slijepac mogao tvrditi da HDZ ima nekakav upliv na rad DORH-a ili da, ne daj Bože utječe, na nekakve procese", poručio je.
 
Dodao je i kako je oporba, izgleda, zatečena time što je HDZ za to da se održi sjednica Odbora za pravosuđe na kojoj bi glavna državna odvjetnica pojasnila okolnosti ostavke ravnateljice USKOK-a pa sada ne znaju što će.
 
Stranke u BiH moraju preuzeti odgovornost i dogovoriti izbornu reformu
 
Osvrnuo se i na odluku visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta o izmjeni Ustava Federacije kako bi se oformila vlada, kao i kritiku stranke SDA da Schmidt to radi u koordinaciji s njim.
 
Otklonivši tezu SDA da visoki predstavnik Schmidt to radi u koordinaciji s njim, naglasio je kako prvo treba pričekati da se stvarno i formira vlada Federacije, što se još nije dogodilo.
 
Kad do toga i dođe, dodao je, treba čestitati političkim strankama koje su se dogovorile da uspiju formirati vladu nakon niza godina.
 
Pritom je pozdravio značajnu kohezivnu ulogu koju su pokazali HDZ BiH i Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine.
 
Dobrom je ocijenio jednokratnu odluku visokog predstavnika koja se odnosi na premošćivanje blokade koja je dolazila od strane SDA, jer je ta odluka omogućila da se vlast formira.
 
Smatra, dodao je, da je za dobro funkcioniranje vlasti na središnjoj razini, a kasnije i na županijskoj razini, bitno da se nakon izbora vlasti formiraju te da institucije rade onaj posao koji su im građani povjerili.
 
No, što se tiče drugih odluka, premijer Plenković kazao je kako mu se čini da je visoki predstavnik napravio jedan mali korak nazad kada je riječ o većini u Domu naroda u Federaciji po pojedinom Klubu iz konstitutivnog naroda, ali je to još uvijek bolji režim nego što je bio prije njegove odluke od 2. listopada.
 
Jednom za svagda riješiti anomaliju u kojoj Bošnjaci na teritoriju Federacije Hrvatima biraju njihovoga člana Predsjedništva
 
"Temeljna i kapitalna poruka koja ostaje jest da političke stranke u Bosni i Hercegovini preuzmu odgovornost, dogovore izbornu reformu. Ne da se ona nameće od strane visokog predstavnika, nego da sami sjednu i riješe svoja pitanja", kazao je premijer naglasivši kako moraju riješiti i pitanje na razini izbora Predsjedništva BiH kako bi se jednom za svagda ispravila anomalija u kojoj Bošnjaci na teritoriju Federacije Hrvatima biraju njihovoga člana Predsjedništva.
 
Takvo repetitivno ponašanje, koje se dogodilo četiri puta, nije pridonijelo izgradnji povjerenja između Hrvata i Bošnjaka, nije pridonijelo funkcioniranju institucija, poručio je predsjednik Vlade ocijenivši situaciju u kojoj se institucije vlasti Republike Hrvatske ne susreću s nominalnim predstavnikom Hrvata u Predsjedništvu BiH  apsurdnom.
 
"Ne želimo takvu situaciju da netko tko nema legitimitet hrvatskoga naroda sjedi u Predsjedništvu i kao zastupa hrvatski narod", dodao je poručivši da se mora promjenom izbornoga sustava doći u poziciju da Hrvati imaju svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu.
 
Podsjetio je da se takva praksa počela zbivati tek od 2006. godine, dok se prije to nije događalo.
 
Stranke koje su odlučile formirati vlast u Federaciji moraju što prije prionuti izmjenama izbornoga sustava i sve razriješiti, ako je moguće, samostalno, sa što manje upliva međunarodne zajednice, dodao je.

Želimo da Bosna i Hercegovina bude samostalna, a da Hrvati budu ravnopravni kao i drugi konstitutivni narodi
 
Naglasio je da je Hrvatska prijatelj i susjed Bosne i Hercegovine.
 
"Vlada smo koja odlučno kaže - ne želimo graditi žicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine u vremenu migrantskih kriza, i to ne samo u područjima u kojima žive Hrvati, nego i u područjima gdje žive Bošnjaci", istaknuo je.
 
Dodao je da Vlada želi unaprijediti investicije u Bosni i Hercegovini, a kao primjer kontinuirane iskrene i partnerske potpore naveo je i jučerašnju odluku sa sjednice Vlade o potpori mostarskoj bolnici vrijednu 10 milijuna eura.
 
Priprema se, dodao je, i zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
 
"Nama treba funkcionalna Bosna i Hercegovina koja će ići dalje od kandidatskog statusa, za kojeg smo se mi snažno zalagali i tu je Hrvatska partner i prijatelj", poručio je istaknuvši da je politika Vlade prema BiH jednostavna - poštujmo se, surađujmo, investirajmo, da Bosna i Hercegovina bude samostalna, a da Hrvati budu ravnopravni kao i drugi konstitutivni narodi.

Pisane vijesti