Privatni sektor značajno će sudjelovati u raspodjeli europskih sredstava kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti

Premijer Plenković poručio je danas da privatni sektor može računati na najmanje 30 posto od bespovratnih šest milijardi eura iz Instrumenta "EU sljedeće generacije", a tu je i sudjelovanje u drugim smjerovima dotoka europskoga novca. Podsjetio je pritom da su Hrvatskoj u idućem desetljeću na raspolaganju 24,2 milijarde eura.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas u Ivanić-Gradu s gradonačelnikom Grada Ivanić-Grada Javorom Bojanom Lešom i županom Zagrebačke županije Stjepanom Kožićem, s kojima je razgovarao o aktivnostima u Ivanić-Gradu i Zagrebačkoj županiji.
 
U izjavi za medije premijer Plenković istaknuo je da je u Zagrebačkoj županiji u ovoj protekloj godini pandemije ostvaren niz konkretnih postignuća u kojima su podupirani i poduzetnici i poljoprivrednici.
 
Time su, dodao je, djelovali komplementarno s onim što je učinila Vlada za očuvanje radnih mjesta.
 
Zagrebačka županija među pet najrazvijenijih u Hrvatskoj
 
"U Zagrebačkoj županiji riječ je o sredstvima koja su dotakla čak 57.000 radnika, a dosada je isplaćeno 512 milijuna kuna za očuvanje radnih mjesta. U mandatu naše Vlade na području ove županije ugovoreno je 514 milijuna eura europskih sredstava za projekte koji pridonose razvoju Zagrebačke županije", poručio je.
 
Ujedno, reformom Zakona o financiranju lokalne i područne samouprave ova Županija dobila je 28 posto više prihoda 2020. u odnosu na 2017. godinu, dodao je premijer Plenković.
 
Istaknuo je da je Zagrebačka županija među pet najrazvijenijih županija u Hrvatskoj, a primjer Ivanić-Grada koji ulaže u školstvo i obrazovne i sportske programe ocijenio je jako dobrim.
 
Prije sastanka sa županom i gradonačelnikom, premijer Plenković u naselju Derežani pored Ivanić-Grada posjetio je novu farmu kokoši nesilica Lukač.
 
"Investicija vrijedna 60 milijuna kuna značajno će podići proizvodne kapacitete tvrtke s 80 zaposlenih ljudi i sjajan je primjer poduzetništva koje, uz primjenu najmodernije tehnologije, doprinosi razvoju poljoprivrede", rekao je premijer Plenković.
 
Dodao je da je ta tvrtka u vrhu proizvodnje jaja u Hrvatskoj, koja  razvija suradnju s ključnim trgovačkim lancima i hotelima te na taj način pridonosi hrvatskoj poljoprivredi i proizvodnji.
 
Pri izboru predsjednika Vrhovnog suda postoji poštivanje procedure, sve drugo je politiziranje
 
Odgovarajući na pitanja novinara o ostalim aktualnim temama, premijer Plenković osvrnuo se ponovo i na temu izbora predsjednika Vrhovnoga suda.
 
Ustvrdio je da u tom slučaju nema nikakvih začkoljica.
 
"Postoji poštivanje Ustava, Zakona koji je na snazi, a sve ovo drugo je politiziranje bez ikakvog razloga, želja za nekakvom temom koja u biti djeluje nevjerojatno. Imate Ustav, Zakon, propisanu proceduru i javni poziv koji je bio raspisan", istkano je.
 
Dodao je da je SDP jako kritizirao prijašnju proceduru, a pohvalio novu kada se usvajao Zakon.
"Sad najedanput pjevamo neku drugu pjesmu. Nema nikakvih začkoljica. Treba poštovati Ustav, Zakon i institut javnog poziva i točka", poručio je premijer Plenković.
 
Nema racionalnog argumenta koji bi spriječio nekoga tko želi biti predsjednik Vrhovnog suda da se javi na javni poziv
 
Dodao je da se ovakva situacija uopće nije trebala dogoditi, ali i naglasio kako se ona nije dogodila zahvaljujući parlamentarnoj većini i DSV-u, nego nekom drugom.
 
"Treba samo poštovati propise koji su na snazi", naglasio je podsjetivši na jučerašnju izjavu predsjednika Sabora koji je pojasnio da prema poslovniku takav prijedlog predsjednika Republike, koji nije prema proceduri, ne može doći na dnevni red.
 
O pozivu predsjednika Republike na sastanak, premijer Plenković je istaknuo da mu se o tome ne da više komunicirati putem medija.
 
"Ne da mi se više preko medija komunicirati tko će koga zvati. Rekao je da će zvati, pa nije zvao, pa šalje neku poruku preko našeg kolege i partnera u parlamentarnoj većini župana Čačića. Sve skupa je to, realno gledano, bizarno", kazao je predsjednik Vlade.
 
Odgovarajući na pitanje novinara što misli o kandidatkinji koju predlaže predsjednik Republike za predsjednicu Vrhovnoga suda, premijer Plenković kazao je kako to uopće nije tema u ovom trenutku.
 
"Ta kandidatura sukladno zakonima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj, a Ustavni sud je taj koji odlučuje je li nešto u skladu s Ustavom ili ne i o toj temi nije ništa rekao, prema tome o toj temi nemamo što razgovarati", rekao je premijer Plenković dodavši kako se ne radi o tome poštuje li netko kandidatkinju koju predlaže predsjednik Republike.
 
Istaknuo je pritom da nema nikakve krize te da je rok izbora do srpnja te da se ta situacija sada generira bespotrebno i dodao da ne vidi nikakav racionalni argument koji je mogao spriječiti profesoricu Đurđević da se javi na javni poziv DSV-a.
 
"Ne vidim kontra argument što je loše u proceduri koju je hvalio i Orsat Miljenić u saborskoj raspravi. Što je tu problem, zašto uopće ova tema? To se treba pitati, ne nas nego nekog drugog. Dakle, ovo je tema u kojoj mi niti generiramo problem, niti inzistiramo na nekakvom sukobu, niti smatramo da je ovo nužno, niti da je korisno, ništa", poručio je predsjednik Vlade.
 
Hrvatska je za zajedničko rješenje u EU koje će omogućiti slobodno kretanje uz sigurnost ljudi
 
Što se tiče rasprave o mogućim tzv. Covid-putovnicama na razini Europske unije, premijer Plenković kazao je da se o tome razgovara.
 
"Postoje tri kategorije ljudi – oni koji preboljeli, oni koji su cijepljeni i oni koji su testirani. Ja sam u četvrtak i petak u Bruxellesu i to će biti jedna od tema, a to je i jedna od tema na predstojećem Europskom vijeću krajem ožujka. Moramo naći mehanizam koji je svima prihvatljiv i koji nam daje jednu vrstu jamstva", kazao je.
 
Dodao je da je Hrvatska za zajedničko rješenje koje će omogućiti slobodu kretanja na način da su ljudi sigurni.
 
Naglasio je da se radi trenutno samo o ideji Europske komisije i načelnom smjeru koji će joj Europsko vijeće dati, a onda će procedura trajati nekoliko mjeseci.
 
Za privatni sektor iz NPO-a ozbiljan iznos novca
 
Osvrnuo se i na Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Podsjetio je da Hrvatska na raspolaganju ukupno ima 24,2 milijarde eura za koje se Vlada izborila.
 
Odmah nakon formiranja Vlade u drugom mandatu, od kolovoza, osnovane su radne skupine koje su radile na pripremi Nacionalnog programa oporavka i otpornosti.
 
Podsjetio je i da je Vlada krajem prosinca uputila nacrt Europskoj komisiji, koji mora biti reformskoga karaktera i mora imati investicijski dio i projekte.
 
Pojasnio je da je Hrvatskoj na raspolaganju 6 milijardi eura iz Instrumenta EU iduće generacije, kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti, koja su u cijelosti bespovratna.
 
Drugi dio na kojem Vlada radi usporedno s tim odnosi se na koncept korištenja sredstava iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira, gdje nam je na raspolaganju preko 12,5 milijardi eura.
 
Treća mogućnost ide ponovno iz Instrumenta EU iduće generacije, a odnosi se na 3,5 milijarde eura za zajmove.
 
U okviru onih prvih 6 milijardi iz Instrumenta EU iduće generacije, dodao je, za privatni sektor ide više od 30 posto sredstava.
 
"To je ozbiljan iznos novaca koji je rađen zato da pomogne privatnom sektoru, kao što smo i sve ovo što smo radili u covid krizi radili za privatni sektor", poručio je.
 
Omogućili smo financiranje apsolutno svega uz zadržavanje kreditnog rejtinga
 
Podsjetio je da Vlada tijekom cijele krize davala direktno novac poslodavcima za plaće radnika, za što je dosada osigurano više od 9 milijardi kuna.
 
Nadalje, rade se i posebne mjere za kredite i sredstva za likvidnost po najpovoljnijim mogućim uvjetima.
 
Također, država oprašta ogroman dio davanja koja bi inače išla na teret poslodavaca.
 
"Sve su to aktivnosti koje su pomogle privatnom sektoru", naglasio je i podsjetio da je uoči prošlogodišnjih parlamentarnih izbora SDP imao tezu o 400.000 nezaposlenih što se, zahvaljujući Vladinim mjerama, nije dogodilo.
 
"Mi praktički imamo zaposlenost-nezaposlenost u okvirima koje smo imali pred Covid, a istodobno smo omogućili da se financira apsolutno sve – od enormnih troškova u zdravstvu, maskica, zaštitne opreme, preko pomoći gospodarstvu, uz zadržavanje investicijskoga kreditnog rejtinga i jasan put prema eurozoni.
 
Desetljeće oporavka uz globalni trend četvrte industrijske revolucije, digitalne i zelene tranzicije
 
Podsjetio je i da je prije dva tjedna Hrvatska na međunarodnom tržištu izdala obveznicu od 2 milijarde eura, pri čemu je samo na kamatama, s obzirom da je izlazila jedna obveznica stara deset godina, zaradila 460 milijuna kuna godišnje.
 
"Zadržali smo reputaciju na financijskim tržištima, zadržali radna mjesta i omogućili ljudima da u ovoj situaciji bez presedana premostimo krizu što je bolje moguće", poručio je i dodao:
 
"Ove injekcije koje će doći kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti, kroz EU iduće generacije, kroz Višegodišnji financijski okvir, kroz cijelo desetljeće na tragu Programa Vlade, Nacionalne razvojne strategije, Nacionalnog programa reformi, Akcijskoga plana za ulazak u eurozonu, te posebnih preporuka koje imamo od Europske komisije za reforme, daju šansu da ovo desetljeće bude desetljeće oporavka i da, uz to, prati globalni trend četvrte industrijske revolucije i digitalne i zelene tranzicije", zaključio je predsjednik Vlade.



Pisane vijesti