Zamjenske kuće u Zagrebu do kraja 2025.; Ljudi su itekako zadovoljni obnovom nakon potresa

Premijer Andrej Plenković kazao je da bi gradnja zamjenskih obiteljskih kuća u sjevernim dijelovima Zagreba koje je u ožujku 2020. pogodio potres, mogla završiti do kraja 2025. godine, dok će obnova zgrada u centru Zagreba trajati nešto dulje. Naglasio je da je napor u obnovi itekako vidljiv na brojnim gradilištima, od obnova škola, fakulteta, bolnica, javnih zgrada, sakralnih objekata, do izgradnje potpuno novih zamjenskih kuća i višestambenih zgrada.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je obišao nekoliko gradilišta u procesu obnove nakon potresa u Zagrebu.

Posjetio je lokacije zgrade u Đorđićevoj ulici te lokacije u Markuševcu i Čučerju te kazao da je za konstrukcijsku obnovu zgrade u Đorđićevoj Grad Zagreb i država zajednički participiraju sa ukupno 80 tisuća eura, od čega država sa 64 tisuće.

Dodao je da je taj projekt jedan od mnogih u središtu grada te se obnavlja 360 višestambenih zgrada stradalih u potresu, a cjelovit pristup obnovi omogućit će stanarima dugoročno protupotresno osiguranje zgrada i život u obnovljenim stanovima.

Također, posjetio je lokacije u Markuševcu i Čučerju, gdje se grade nove zamjenske kuće.

„Izgrađene su potpuno nove kuće, po najvišim standardima i visoke kvalitete, vidim da su ljudi itekako zadovoljni“, rekao je Plenković.

Za obnovljenu crkvu Župe Pohoda Blaženje Djevice Marije istaknuo je da je stara preko 300 godina i dodao da je dosadašnja ukupna investicija 4,6 milijuna eura.

„To je samo dio velikog mozaika procesa obnove kojeg vodimo u Zagrebu“, nastavio je, dodavši da je preko tri tisuće lokacija obnovljeno, brojni projekti još traju, a ukupno je osigurano 2,5 milijarde eura, po milijarda i 140 milijuna iz Fonda solidarnosti i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te još 300 milijuna eura nacionalnih sredstava.

Napor u obnovi itekako vidljiv

Naglasio je da je napor u obnovi itekako vidljiv na brojnim gradilištima, od obnova škola, fakulteta, bolnica, javnih zgrada, sakralnih objekata te višestambenih zgrada, do izgradnje potpuno novih zamjenskih kuća i višestambenih zgrada, osobito na Banovini, gdje ih se gradi ukupno 56 sa 991 stanom.

„To je ogroman pothvat koji se odvija paralelno uz sve druge velike investicije koje se tiču građevinskog sektora diljem Hrvatske i brojnih projekata koje realiziramo“, kazao je premijer zahvalivši brojnim ljudima iz ministarstava, nadležnih službi, izvođačima, projektantima, nadzornicima i ostalima koji su involvirani u obnovu.

Izrazio je uvjerenje da će radovi na zamjenskim kućama završiti do kraja 2025. godine, a drugi dio, kazao je, koji se tiče konstrukcijske obnove brojnih zgrada koje su u samom centru grada Zagreba će trajati nešto dulje.

Pritom je podsjetio da je bio odabir Vlade da iskoristi sredstva za koja se izborila za konstrukcijsku obnovu.

„To je bio jedini ispravan odabir, koji  traje nešto duže, košta nešto više, ali je protupotresna sigurnost na razini onog standarda kakav je dana primjenjiv u Europii  kako i treba biti u Hrvatskoj“, rekao je.

Veliki angažman građevinskog sektora pridonosi rastu BDP-a

Kazao je da tako veliki angažman građevinskog sektora pridonosi rastu BDP-a te s tim u vezi iznio nekoliko podataka koji dobro oslikavaju gdje je Hrvatska danas nakon osam godina ove Vlade.

Projekcija Europske komisije gospodarskog rasta Hrvatske za 2024. je 3,3 posto, to je projekcija drugog najvišeg rasta među 27 članica Unije, a jedina kojoj se projicira veći rast je Malta.

„Najvažnije je da shvatimo da je projekcija prosječnog rasta na razini EU svega 1 posto, a na razini europodručja, 0,8 posto i to stvara pretpostavke da Hrvatska zaista realizira ono što smo obećali već i u izbornom programu, ali i programu Vlade, a to je da ćemo do 2028. biti iznad 80 posto prosječne razvijenosti unutar Unije“, istaknuo je premijer.

Podsjetio je da je Hrvatska prije osam godina, 2016., bila na 62 posto, 2016. je to bilo, 2011. bila je na 61 posto.

„To je skoro isti rast, odnosno stagnacija, a danas smo na 76 posto, što je jednako koliko i razvijena Mađarska, koja je ušla u Uniju 9 godina prije nas“, zaključio je Plenković.

Najveći rast prosječne plaće ikad

Nastavio je da drugi podatak koji itekako ohrabruje je podatak DZS-a o rastu prosječnih plaća.

„Naša prosječna plaća je sada 1326 eura, što je rast prosječne plaće od vremena kada smo mi nastupili kao Vlada u listopadu 2016., jer je tada prosječna plaća bila 749 eura“, kazao je i naglasio da je to rast od 575 eura, što je najveći rast ikada u mandatima bilo koje Vlade.

I na kraju, naveo je podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za koje je istaknuo da su povijesnog karaktera. U Hrvatskoj je sada zaposleno milijun i 710 tisuća osiguranika, a po prvi put je broj nezaposlenih ispod 90 tisuća, sada ih je 89 tisuća.

Uza sve to, dodao je da Hrvatska ima dobre pretpostavke cijelog ekonomskog, financijskog i investicijskog ciklusa uz očekivano i rekordnu turističku sezonu koja je pred nama, sukladno najavama Ministarstva turizma i sporta.

Istaknuo je d je sve je to znak optimizma i želje da Vlada nastavi smjerom kojim je vodila Hrvatsku u proteklim godinama i da to naši sugrađani osjete na svom standardu.

„To je ono što je najbitnije i najvažnije, a proces obnove sigurno daje značajan doprinos gospodarskom rastu“, zaključio je predsjednik Vlade.

Državni tajnici rješavat će se u dogovoru s koalicijskim partnerima

Upitan je li gotova kadrovska križaljaka kad je riječ o državnim tajnicima, premijer je kazao da je Vlada krenula u petak navečer, a prva sjednica je održana u ponedjeljak. Sljedeća je na rasporedu u petak.

"Dali smo jedno vrijeme novim članovima Vlade da se familijariziraju sa svojim resorima, rekao je Plenković. Dodao je da će Sabor u ovom tjednu odraditi nekoliko izvješća, a nakon toga će imati pauza od dva tjedna.

Kazao je i da su svi trenutno fokusirani na kampanju za europske izbore te da pitanje državnih tajnika nije žurno i rješavat će se u dogovoru s koalicijskim partnerima.

Plenković je novinarima rekao i da je koalicijski sporazum uobičajen sporazum između političkih stranaka o postizbornoj suradnji te da u njemu nema ništa mistificirajuće. Bitno je, dodao je, da imamo okvir suradnje i to je dovoljno.

Istanbulska konvencija prvenstveno usmjerena na sprečavanje nasilja nad ženama 

"Što se nas tiče cijela ta priča je apsolvirana u vremenu kada je pokrenuta rasprava o ratifikaciji Konvencije Vijeća Europe o zaštiti žena od nasilja", kazao je premijer odgovarajući na pitanje o stavu Domovinskog pokreta o Istanbulskoj konvenciji.

Naglasio je da je Istanbulska konvencija prvenstveno usmjerena na sprečavanje nasilja nad ženama. "Smisao je zaštititi žene od divljaka i primitivaca. Želio sam ju ratificirati da nam digne standarde", poručio je Plenković.

Nastojali smo, dodao je, iz kuta žrtve vidjeti što to u sustavu države ili bilo koje druge institucije može biti bolje. Oni, kazao je, na koje se konvencija odnosi bili su itekako zadovoljni.

"Što se tiče politizirajuće rasprave koja je tada bila prisutna svuda, donijeli smo interpretativnu izjavu koja je otklonila špekulacije da se nešto uvodi u naš pravni sustav. Piše da ćemo pratiti konzistentnu provedbu interpretativne izjave", rekao je premijer.

Podsjetio je i da je najčešća tema u vezi Konvencije bila tema lijevih opcija, koje su na vlasti bile od 2011. do 2015. i nisu imale političke hrabrosti, snage, volje, znanja, želje, htjenja niti bilo kakvog osjećaja prema dizanju kvalitete pravne zaštite žrtva nasilja u Hrvatskoj.

"Oni koji najčešće o tome govore, kad su trebali nisu napravili ništa. Tu prvenstveno mislim na SDP. Konvencija je za potpisivanje bila otvorena od 2010. Izvlače se na neke smiješne teze o tome da nisu imali sredstva. Nisu imali političke volje, mi smo ju, za razliku od njih, imali", naglasio je Plenković.

O povećanju plaća državnim dužnosnicima: Naći ćemo rješenje primjereno odgovornosti posla kojim se bavimo

Upitan o povećanju plaća državnim dužnosnicima, premijer je kazao da je riječ o jednoj razumnoj temi. Podsjetio je da je 2016. bilo ljudi s velikim iskustvom upravljanja u izvršnoj vlasti i privatnom sektoru koji su sugerirali da se prvi dan povećaju plaće ministrima i da premijerova bude 10 tisuća eura.

Plenković je kazao da to tada nije bilo realno i normalno. "Rekli smo da ćemo kroz naš rad, požrtvovnost i trud doći u situaciju da nam je ekonomski i socijalni standard viši te da cijela Hrvatska živi kvalitetnije i bolje", ustvrdio je.

Podsjetivši na rast plaća u prethodna dva mandata, predsjednik Vlade smatra da došlo vrijeme da se u trećem mandatu otvori pitanje plaća ministara i državnih dužnosnika. "Temeljito ćemo to analizirati, naći rješenje koje će biti primjereno onome što nosi odgovornost posla kojim se bavimo", dodao je.

Kazao je i da veće plaće imaju oni koji nisu državni dužnosnici. "Drago mi je da imaju veću plaću, ali što je čovjek na odgovornijoj poziciji treba biti adekvatnije plaćen", ustvrdio je.

Upitan hoće li predsjednik Republike i dalje imati najveću plaću, premijer je rekao kako se o tome nije raspravljalo.

Hrvatska ne razmišlja o priznanju Palestine

Na pitanje hoće li i Hrvatska priznati Palestinu, Plenković je kazao kako se u ovom trenutku o tome ne razmišlja.

"Naša je stalna pozicija bazirana na rješenju dvije države kojim bi se došlo do dogovora", dodao je.

Cilj je da Zagrepčani imaju kvalitetniji sustav vodovoda i odvodnje

Premijer se osvrnuo i na izjavu zagrebačkog gradonačelnika koji je kazao da projekt vezan uz vodoopskrbu i odvodnju neće biti sufinanciran EU sredstvima.

“Što se tiče aglomeracija, vodno-komunalne infrastrukture, moj je cilj da Zagrepčani imaju kvalitetniji sustav vodovoda i odvodnje, da što manje vode propada i da se projekt realizira. Bili smo u kontaktu i tražit ćemo rješenja kako da pomognemo glavnom gradu da se isfinancira tako veliki projekt. Posebno ću voditi računa o tome da nađemo rješenje”, zaključio je Plenković.

Pisane vijesti